stezanje u gornjem djelu grudi i lagana knedla u grlu

Prije 25 dana stavljen mi je stent. Nakon 4 dana vračam se u bolnicu zbog osječaja mučnine i stezanja u grlu.Ponovno rade koronografiju te ustanovljuju da je sve uredno prohodno osim lezije u središnjem djelu žile za koju kažu da je granična i da nije za stent.Rade mi ergonometriju na 70 posto, 7 min,othodam je i kažu da je sve u redu.Mjenjaju mi terapiju i nakon 4 dana otpuštaju iz bolnice .Osječaj mučnine je nestao ali imam drugi problem.U popodnevnim satima kada je toplije i sparnije ili kada vozim auto,pričam sa ljudima stvara se određeni zamor koji mi stvara laganu knedlu u grlu i stezanje gornjeg djela prsišta i vrata. Kada vozim bicikl ili hodam,znači kada se fizički zamaram nemam te simptome.Kada iz toplog uđem u klimatizirano stezanje i knedla u grlu nestane.Terapija mi je losartic,concor,plavix,cardiopirin i sortis. Tlak mi je OK ne prelazi 130-90-90,najčešči je 110-70-70
KOJI JE MOJ PROBLEM?

27.7.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Nakon perkutane koronarne intervencije (PCI) neki bolesnici mogu imati blaži osjećaj stezanja u grlu. Ponovljena koronarografija je pokazala urednu prohodnost stenta. Nalaz ergometrije je također uredan. Prema tome uzrok Vaših poteškoća nije koronarna insuficijencija. Također je važan podatak da pri tjelesnim naporima npr. vožnja bicikla nemate poteškoće. Možda bi vam pomoglo uzimanje sedativa uz ovu terapiju koja Vam je preporučena. Ako su često prisutne mučnine tada bi trebalo učiniti gastroenterološku obradu. 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]