stezanje u gornjem djelu grudi i lagana knedla u grlu

Prije 25 dana stavljen mi je stent. Nakon 4 dana vračam se u bolnicu zbog osječaja mučnine i stezanja u grlu.Ponovno rade koronografiju te ustanovljuju da je sve uredno prohodno osim lezije u središnjem djelu žile za koju kažu da je granična i da nije za stent.Rade mi ergonometriju na 70 posto, 7 min,othodam je i kažu da je sve u redu.Mjenjaju mi terapiju i nakon 4 dana otpuštaju iz bolnice .Osječaj mučnine je nestao ali imam drugi problem.U popodnevnim satima kada je toplije i sparnije ili kada vozim auto,pričam sa ljudima stvara se određeni zamor koji mi stvara laganu knedlu u grlu i stezanje gornjeg djela prsišta i vrata. Kada vozim bicikl ili hodam,znači kada se fizički zamaram nemam te simptome.Kada iz toplog uđem u klimatizirano stezanje i knedla u grlu nestane.Terapija mi je losartic,concor,plavix,cardiopirin i sortis. Tlak mi je OK ne prelazi 130-90-90,najčešči je 110-70-70
KOJI JE MOJ PROBLEM?

27.7.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Nakon perkutane koronarne intervencije (PCI) neki bolesnici mogu imati blaži osjećaj stezanja u grlu. Ponovljena koronarografija je pokazala urednu prohodnost stenta. Nalaz ergometrije je također uredan. Prema tome uzrok Vaših poteškoća nije koronarna insuficijencija. Također je važan podatak da pri tjelesnim naporima npr. vožnja bicikla nemate poteškoće. Možda bi vam pomoglo uzimanje sedativa uz ovu terapiju koja Vam je preporučena. Ako su često prisutne mučnine tada bi trebalo učiniti gastroenterološku obradu. 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]