stezanje u gornjem djelu grudi i lagana knedla u grlu

Prije 25 dana stavljen mi je stent. Nakon 4 dana vračam se u bolnicu zbog osječaja mučnine i stezanja u grlu.Ponovno rade koronografiju te ustanovljuju da je sve uredno prohodno osim lezije u središnjem djelu žile za koju kažu da je granična i da nije za stent.Rade mi ergonometriju na 70 posto, 7 min,othodam je i kažu da je sve u redu.Mjenjaju mi terapiju i nakon 4 dana otpuštaju iz bolnice .Osječaj mučnine je nestao ali imam drugi problem.U popodnevnim satima kada je toplije i sparnije ili kada vozim auto,pričam sa ljudima stvara se određeni zamor koji mi stvara laganu knedlu u grlu i stezanje gornjeg djela prsišta i vrata. Kada vozim bicikl ili hodam,znači kada se fizički zamaram nemam te simptome.Kada iz toplog uđem u klimatizirano stezanje i knedla u grlu nestane.Terapija mi je losartic,concor,plavix,cardiopirin i sortis. Tlak mi je OK ne prelazi 130-90-90,najčešči je 110-70-70
KOJI JE MOJ PROBLEM?

27.7.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Nakon perkutane koronarne intervencije (PCI) neki bolesnici mogu imati blaži osjećaj stezanja u grlu. Ponovljena koronarografija je pokazala urednu prohodnost stenta. Nalaz ergometrije je također uredan. Prema tome uzrok Vaših poteškoća nije koronarna insuficijencija. Također je važan podatak da pri tjelesnim naporima npr. vožnja bicikla nemate poteškoće. Možda bi vam pomoglo uzimanje sedativa uz ovu terapiju koja Vam je preporučena. Ako su često prisutne mučnine tada bi trebalo učiniti gastroenterološku obradu. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Holter srca