Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

 Posljedično su prisutni panika i stres. Kako raste strah od šireće pandemije, ljudi su u potrazi i stvaranju sve većih zaliha medicinskih pripravaka, maski, sredstava za dezinfekciju, hrane. Na psihološkoj razini dolazi između ostalog do pojave različitih anksioznih smetnji, poremećaja spavanja te općeg narušavanja zdravstvenog stanja. Osobe s mentalnim poremećajima posebice su osjetljive na posljedice širenja panike i ugroze pa kod njih osim pojave navedenih smetnji može doći do pogoršanja već postojećih psihičkih smetnji.   

Od iznimnog je značaja nošenje s emocionalnim, psihološkim i socijalnim posljedicama ove krize, samoizolacijom koji potiču osjećaj bespomoćnosti i nesigurnosti. Važno je kontrolirati širenje panike te nošenje sa samom bolešću ako se ona pojavi.

Dosadašnje studije o psihološkim posljedicama zaraze koronavirusom govore o negativnim psihičkim učincima što uključuje simptome posttraumatskog stresnog poremećaja, ljutnju i zbunjenost. Kao stresori se navode dulje trajanje karantene, strah od zaraze, frustracija, dosada, neadekvatna opskrba, neadekvatno informiranje, financijski gubici i stigma. Govori se i o dugotrajnim učincima. Kada je karantena potrebna, predlaže se da ona ne traje dulje od potrebnog, važno je dati jasno objašnjenje za potrebu karantene i informacije o protokolu te osigurati dovoljnu opskrbu svim potrebitim.

 Važne informacije u vezi samoizolacije:

  • pristup adekvatnim informacijama (osoba u samoizolaciji treba razumjeti situaciju)
  • brza i učinkovita komunikacija
  • osigurati opskrbu potrebnim stvarima
  • samoizolacija treba biti kratka i ako je moguće ne mijenjati trajanje (osim u ekstremnim uvjetima)
  • većina nepovoljnih učinaka javlja se zbog ograničenja slobode; dobrovoljna samoizolacija povezana s manje neugodnih osjećaja i rjeđim dugotrajnim komplikacijama
  • potrebno je staviti naglasak na altruistični motiv samoizolacije te da je cilj zaštititi druge

 Stresori tijekom perioda izolacije:

  • ako izolacija traje 10 dana ili dulje, negativniji je učinak na mentalno zdravlje
  • strah od zaraze ili zaražavanja drugih (posebice članova obitelji); naglašen je strah od pojave tjelesnih simptoma, naročito kod trudnica i roditelja male djece
  • frustracija i osjećaj dosade: ograničenja, gubitak uobičajene rutine, reducirani društveni ifizički kontakti s drugima često izazivaju osjećaj dosade, frustracije i izolacije od ostatka svijeta; izvor frustracije je nemogućnost sudjelovanja u uobičajenim dnevnim aktivnostima (kupnja osnovnih potrepština, sudjelovanje u društvenim aktivnostima)
  • neadekvatna opskrba potrepštinama i pristup zdravstvenoj skrbi (vodom, hranom, odjećom, smještajem tijekom izolacije, maskama, toplomjerima)
  • neadekvatne informacije: ako su upute za ponašanje tijekom izolacije nejasne, nedostupne, manjkave, netransparentne ili dolaze sa zakašnjenjem

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adolescencija

Mentalno zdravlje mladih – 1. dio

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka sedma osoba u dobi od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj, uz to što na žalost, mnogi još uvijek ostaju neprepoznati i neliječeni. Od poremećaja se najčešće javljaju depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Kao jedan od značajnih problem ističe se suicid kao četvrti vodeći uzrok smrti kod […]

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Pomoć

Terapija – pomoć

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

COVID-19

Utjecaj virusa COVID-19 na mentalno zdravlje – 2. dio

Neke od metoda očuvanja mentalnog zdravlja osoblja razvili su određeni centri, kao što su intervencijski tim koji se bavi dizajniranjem materijala za online primjenu, implementaciju psiholoških kriznih telefona i grupne aktivnosti za smanjenje stresa.

Psihijatrija

Kome da se prvo javim, psihijatru ili psihologu?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]