Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

 Posljedično su prisutni panika i stres. Kako raste strah od šireće pandemije, ljudi su u potrazi i stvaranju sve većih zaliha medicinskih pripravaka, maski, sredstava za dezinfekciju, hrane. Na psihološkoj razini dolazi između ostalog do pojave različitih anksioznih smetnji, poremećaja spavanja te općeg narušavanja zdravstvenog stanja. Osobe s mentalnim poremećajima posebice su osjetljive na posljedice širenja panike i ugroze pa kod njih osim pojave navedenih smetnji može doći do pogoršanja već postojećih psihičkih smetnji.   

Od iznimnog je značaja nošenje s emocionalnim, psihološkim i socijalnim posljedicama ove krize, samoizolacijom koji potiču osjećaj bespomoćnosti i nesigurnosti. Važno je kontrolirati širenje panike te nošenje sa samom bolešću ako se ona pojavi.

Dosadašnje studije o psihološkim posljedicama zaraze koronavirusom govore o negativnim psihičkim učincima što uključuje simptome posttraumatskog stresnog poremećaja, ljutnju i zbunjenost. Kao stresori se navode dulje trajanje karantene, strah od zaraze, frustracija, dosada, neadekvatna opskrba, neadekvatno informiranje, financijski gubici i stigma. Govori se i o dugotrajnim učincima. Kada je karantena potrebna, predlaže se da ona ne traje dulje od potrebnog, važno je dati jasno objašnjenje za potrebu karantene i informacije o protokolu te osigurati dovoljnu opskrbu svim potrebitim.

 Važne informacije u vezi samoizolacije:

  • pristup adekvatnim informacijama (osoba u samoizolaciji treba razumjeti situaciju)
  • brza i učinkovita komunikacija
  • osigurati opskrbu potrebnim stvarima
  • samoizolacija treba biti kratka i ako je moguće ne mijenjati trajanje (osim u ekstremnim uvjetima)
  • većina nepovoljnih učinaka javlja se zbog ograničenja slobode; dobrovoljna samoizolacija povezana s manje neugodnih osjećaja i rjeđim dugotrajnim komplikacijama
  • potrebno je staviti naglasak na altruistični motiv samoizolacije te da je cilj zaštititi druge

 Stresori tijekom perioda izolacije:

  • ako izolacija traje 10 dana ili dulje, negativniji je učinak na mentalno zdravlje
  • strah od zaraze ili zaražavanja drugih (posebice članova obitelji); naglašen je strah od pojave tjelesnih simptoma, naročito kod trudnica i roditelja male djece
  • frustracija i osjećaj dosade: ograničenja, gubitak uobičajene rutine, reducirani društveni ifizički kontakti s drugima često izazivaju osjećaj dosade, frustracije i izolacije od ostatka svijeta; izvor frustracije je nemogućnost sudjelovanja u uobičajenim dnevnim aktivnostima (kupnja osnovnih potrepština, sudjelovanje u društvenim aktivnostima)
  • neadekvatna opskrba potrepštinama i pristup zdravstvenoj skrbi (vodom, hranom, odjećom, smještajem tijekom izolacije, maskama, toplomjerima)
  • neadekvatne informacije: ako su upute za ponašanje tijekom izolacije nejasne, nedostupne, manjkave, netransparentne ili dolaze sa zakašnjenjem

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mentalno zdravlje

Stigma i mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Osobe s mentalnim poremećajima ne bore se samo sa simptomima i ograničenjima koji su posljedica tog poremećaja, već i sa predrasudama koji proizlaze iz pogrešnog doživljaja. Posljedično kod tih su osoba smanjene mogućnosti koje pridonose kvaliteti našeg života: dobar posao, stambeni prostor, adekvatna zdravstvena zaštita, razvijena socijalna mreža. Važan čimbenik u svemu navedenom ima stigma […]

Terapija

Terapija – pomoć

Mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje mladih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka sedma osoba u dobi od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj, uz to što na žalost, mnogi još uvijek ostaju neprepoznati i neliječeni. Od poremećaja se najčešće javljaju depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Kao jedan od značajnih problem ističe se suicid kao četvrti vodeći uzrok smrti kod […]

Psihijatrija

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Psihijatrija

Kome da se prvo javim, psihijatru ili psihologu?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]