Što da radim kad mi počne lupati srce?

Pijem neskavu umjesto domace naše pijem i bisoprolol za tahikardiju od 2.5 mg.,ali moj puls je konstanto oko 100 i u naporu kad radim jos jači.Moj doktor smatra da je sve od stresa,sklona sam anemijama,manjku željeza,puno radim,a najvise me brine taj puls ,imam diazepam pa se krpam s njime.Napisala sam Vam bila da sam tu u Njemačkoj,da je teško doć do doktora,pogotovo sad s koronom,puno je stresa.Ja se jako bojim toga lupanja srca,doktor kućne prakse kaže da nema brige.Što Vi savjetujete,ja se ne razumijem u lijekove za srce,možda da vidim sa doktorom da povisi bisoprolol na 5 mg?Baš sam zabrinuta.Kad dobijem to lupanje srca ,smijem li popiti bisoprolol ponovno,jer njega pijem samo ujutro dosad od 2.5 mg.

3.1.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

 

Anemiju zbog manjka željeza svakako treba liječiti preparatom željeza (dozu treba odrediti prema vrijednostima feritina, željeza i svakako treba terapiju uzimati minimalno 3 mjeseca). Anemija i stres sigurno su kod Vas čimbenici koji dovode do ovih simptoma koje imate: osjećaja lupanja srca i ubrzanog pulsa. Bisoprolol se može povećati na 5mg ukoliko Vam nije prenizak arterijski tlak. Veća doza će sniziti puls i smanjiti osjećaj lupanja srca. Također porazgovarajte sa svojim liječnikom ukoliko ste pod stresom, patite od anksioznosti. U tom slučaju Vam također treba pružiti odgovarajuću psihoterapiju. Pokušajte i sami sebi pomoći s vježbama opuštanja, šetnjama, druženjima i razgovorom s prijateljima. Svaka kava koja ima u sebi kofein ima isti učinak.

Želim Vam sretnu i zdarvu 2022.godinu!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anemija

Sideropenična anemija – anemija zbog nedostatka željeza

Anemija je stanje u kojem je snižena koncentracija hemoglobina u krvi, zbog čega se smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik. Najčešća anemija dječje dobi je ona uzrokovana nedostatkom željeza. Što je hemoglobin i zašto je bitno željezo? Crvene krvne stanice (eritrociti) prenose kisik pomoću hemoglobina, složenog proteina koji u svojoj strukturi sadrži željezo. Manjak željeza […]

Djeca

Nedostatak željeza u djece – postoji li  optimalni pristup primjeni željeza u obliku dodataka prehrani?

Nedostatak željeza u organizmu iznimno je čest problem s kojim se suočava velik broj ljudi diljem svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nedostatak željeza je najčešći prehrambeni deficit današnjice. Međutim, posebno zabrinjava njegov utjecaj na djecu, koja su zbog rasta i razvoja izložena povećanim potrebama za ovim nutrijentom. Uloga željeza u organizmu Željezo je esencijalni […]

Anemija

Deficit željeza kod kardiovaskularnih bolesnika

Željezo kao sastavni dio hemoglobina crvenih krvnih stanica je neophodan za normalnu hematopoezu. Također je važan dio mioglobina /drugi hemprotein/, sudjeluje u skladištenju kisika i funkciji drugih proteina koji su važni za staničnu aktivnost, pa tako i metabolizma srčanog mišića. Željezo je neophodno našem organizmu u procesima metabolizma, u transportu i iskorištavanju kisika, funkciji mitohondrija […]

Svrbež

Svrbe me uši. Što da napravim da to prestane?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]