Deficit željeza kod kardiovaskularnih bolesnika

Željezo kao sastavni dio hemoglobina crvenih krvnih stanica je neophodan za normalnu hematopoezu. Također je važan dio mioglobina /drugi hemprotein/, sudjeluje u skladištenju kisika i funkciji drugih proteina koji su važni za staničnu aktivnost, pa tako i metabolizma srčanog mišića. Željezo je neophodno našem organizmu u procesima metabolizma, u transportu i iskorištavanju kisika, funkciji mitohondrija stanica. U stanjima deficita željeza postoji manjak uskladištenog željeza kao posljedica:

  1. apsolutnog deficita željeza zbog nedovoljnog unosa željeza u organizam, smanjene apsorpcije željeza ili kroničnog gubitka krvi (najčešće iz gastrointestinalnog ili genitourinarnog trakta)
  2. funkcionalnog deficita željeza zbog manjka cirkulirajućeg željeza uslijed kroničnog upalnog stanja (u kardiovaskularnih bolesnika). Uslijed upalnog procesa povećava se oslobađanje proteina hepcidina važnog u homeostazi željeza. Deficit željeza u kardiovaskularnih bolesnika često je posljedica povećane razine hepcidina što dovodi do smanjene apsorpcije željeza i mobilizacije iz retikuloendotelnog sustava stanica. Aterosklerotska bolest i zatajenje srca povezani su s kroničnom upalom koja povećava razinu hepcidina smanjujući apsorpciju željeza.

Definicija deficita željeza u kardiovaskularnih bolesnika određuje koncentracija serumskog feritina < 100 ng/ml (apsolutni nedostatak željeza) ili koncentracija serumskog feritina 100-299 ng/ml + zasićenje transferina < 20%. Najtočnija neinvazivna metoda određivanja deficita željeza je kombinacija mjerenja feritina i zasićenja transferina.

Deficit željeza je česta pojava u kardiovaskularnih bolesnika. Procjenjuje se da oko 60% kardiovaskularnih bolesnika, osobito onih s koronarnom bolešću i srčanim zatajenjem imaju deficit željeza. Incidencija deficita željeza raste s težinom srčanog i bubrežnog zatajenja. Bolesnici s težom kliničkom slikom srčanog popuštanja imaju često uz deficit željeza i anemiju što posljedično dovodi do progresije srčanog popuštanja pogoršanje simptoma, povećava se funkcionalna klasa NYHA i raste razina NTproBNP-a). Gotovo 50% bolesnika (od 37 do 62% prema različitim istraživanjima) sa srčanim zatajenjem imaju deficit željeza. U jednom istraživanju na 1 506 bolesnika sa kroničnim srčanim zatajenjem prevalencija deficita željeza je bila 50%, a 45,6% bolesnika nije imalo anemiju.

Još uvijek nema jasnih smjernica kardioloških društava o liječenju deficita željeza bez anemije kod bolesnika s koronarnom bolešću, cerebrovaskularnom bolešću .

Deficit željeza je čest u bolesnika sa zatajenjem srca koji se često predvidi (nema specifičnih simptoma), a često je prisutan bez pojave anemije. On je neovisni prediktor ishoda bolesti i doprinosi sve manjoj toleranciji tjelesnih napora bolesnika. Uzroci deficita željeza u bolesnika sa srčanim popuštanjem su različiti: kronični gubitak krvi iz gastrointestinalnog ili genitourinarnog trakta uslijed uzimanja antitrombocitnih ili antikoagulantnih lijekova, smanjenog apetita i malapsorpcije, te smanjena unutarstanična apsorpcija željeza u kardiomiocitima.

Europsko kardiološko društvo u zadnjim smjernicama o zatajenju srca 2021.g. preporučuje da se kod bolesnika sa srčanim zatajenjem periodički provjerava prisutnost deficita željeza i/ili anemije određivanjem krvne slike, koncentracije feritina i transferina u serumu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anemija

Sideropenična anemija – anemija zbog nedostatka željeza

Anemija je stanje u kojem je snižena koncentracija hemoglobina u krvi, zbog čega se smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik. Najčešća anemija dječje dobi je ona uzrokovana nedostatkom željeza. Što je hemoglobin i zašto je bitno željezo? Crvene krvne stanice (eritrociti) prenose kisik pomoću hemoglobina, složenog proteina koji u svojoj strukturi sadrži željezo. Manjak željeza […]

Djeca

Nedostatak željeza u djece – postoji li  optimalni pristup primjeni željeza u obliku dodataka prehrani?

Nedostatak željeza u organizmu iznimno je čest problem s kojim se suočava velik broj ljudi diljem svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nedostatak željeza je najčešći prehrambeni deficit današnjice. Međutim, posebno zabrinjava njegov utjecaj na djecu, koja su zbog rasta i razvoja izložena povećanim potrebama za ovim nutrijentom. Uloga željeza u organizmu Željezo je esencijalni […]

Anemija

Terapija deficita željeza kod bolesnika s kroničnim zatajenjem srca

Deficit željeza povezan je s težinom kliničke slike srčanog zatajenja i porasta funkcionalne klase NYHA i razine serumskog NTproBNP-a. FERRIC-HF je prva randomizirana klinička studija koja je u bolesnika sa zatajenjem srca bez anemije definirala deficit željeza kao serumski feritin < 100 ng/ml ili serumski feritin 100-299 ng/ml uz zasićenje transferina < 20%. Deficit željeza u […]

Svrbež

Svrbe me uši. Što da napravim da to prestane?

Anemija

Promjene u krvnoj slici kod djeteta: radi li se o anemiji?

Anemija

Anemija i menstruacija

Uobičajeno se na obilnu menstruaciju, menoragiju, anamnestički posumnja ako žena tijekom 24 sata iskoristi (skoro) cijeli paket predložaka ili tampona, odnosno postoji potreba da tijekom dana svakih 1-2 sata treba promijeniti predložak, odnosno tampon.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]