Anemija je stanje u kojem je snižena koncentracija hemoglobina u krvi, zbog čega se smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik. Najčešća anemija dječje dobi je ona uzrokovana nedostatkom željeza.

Što je hemoglobin i zašto je bitno željezo?

Crvene krvne stanice (eritrociti) prenose kisik pomoću hemoglobina, složenog proteina koji u svojoj strukturi sadrži željezo. Manjak željeza u organizmu onemogućit će normalnu sintezu hemoglobina i uzrokovati anemiju. Sideropeničnu anemiju nalazimo kod 5-10% djece dojenačke i predškolske  dobi. Do nedostatka željeza najčešće dolazi zbog nedovoljnog unosa hranom, osobito u periodima ubrzanog rasta i razvoja (dojenački period i adolescencija) kada su povećane potrebe za željezom u organizmu. Drugi mogući razlozi su smanjena apsorpcija željeza zbog bolesti crijeva (npr. kod oboljelih od celijakije) i gubitak krvi, najčešće zbog krvarenja iz probavnog sustava ili zbog obilnih menstrualnih krvarenja.

Kako prepoznati anemiju?

Anemije koje nastaju postupno, kao što je anemija zbog nedostatka željeza, lako dugo ostaju prikrivene jer organizam razvija kompenzatorne mehanizme koji ublažavaju štetne učinke anemije. Sumnju na anemiju može pobuditi bljedilo kože i sluznica, umor i pospanost, nepodnošenje napora, ubrzan rad srca, promjene raspoloženja, iritabilnost, oslabljena koncentracija, smanjen apetit. Ponekad djeca koja imaju anemiju pokazuju neobičnu želju da jedu tvari koje nemaju nikakve hranjive vrijednosti (led, zemlju, žbuku, papir i slično), a ta se pojava naziva pika (prema lat. pica: svraka).

Kako se postavlja dijagnoza sideropenične anemije?

Dijagnoza anemije postavlja se na temelju laboratorijskog nalaza krvne slike u kojoj su snižene vrijednosti hemoglobina i hematokrita. Sideropenična anemija spada u mikrocitne, hipokromne anemije u kojima su snižene vrijednosti MCV (mean corpuscular volume) i MCH (mean corpuscular hemoglobin), dakle eritrociti su manjeg volumena i sadrže manje hemoglobina, blijedi su. Eritrociti su neujednačeni veličinom, te je povećana vrijednost RDW (RBC distribution width) u krvnoj slici. Apsolutni broj nezrelih oblika eritrocita (retikulociti – Rtc) je snižen i upućuje na nemogućnost stvaranja dovoljnog broja novih eritrocita. Često se nađe povećanje broja trombocita (trombocitoza), vjerojatno kao posljedica neselektivne stimulacije od strane eritropoetina, hormona koji potiče stvaranje eritrocita, a pojačano se izlučuje u anemiji. Od ostalih laboratorijskih nalaza nalazimo sniženo željezo (Fe) u serumu, uz povišene vrijednosti proteina koji vežu željezo i njihovog nezasićenog udjela (TIBC i UIBC), te snižen feritin u serumu. Pri tumačenju svih nalaza treba uzeti u obzir referentne vrijednosti koje odgovaraju dobi djeteta.

Screening za sideropeničnu anemiju kod djece

Obzirom da je anemiju u početku klinički teško prepoznati, preporuča se za njom aktivno tragati na sistematskim pregledima u dojenačkoj dobi. Preporuča se određivanje vrijednosti hemoglobina u dobi 6-12 mjeseci svoj zdravoj djeci. Ranije određivanje hemoglobina preporuča se kod djece koja imaju povišen rizik razvoja anemije zbog smanjenih zaliha stečenih u trudnoći. To su prijevremeno rođena djeca, djeca rođena s niskom porođajnom težinom, djeca rođena iz blizanačke trudnoće te dojenčad čije su majke u trudnoći imale anemiju. Iza dojenačke dobi rizik za anemiju je veći kod djece koja u prehrani uzimaju veće količine kravljeg mlijeka i kod djece lošijeg socioekonomskog statusa. 

Potrebe za željezom kod djece

Procjenjuje se da je ukupna količina željeza u tijelu novorođenčeta 0.5 grama, a organizam odrasle osobe sadrži 5 grama željeza. Iz toga proizlazi da se sadržaj željeza u organizmu povećava za 0.8 mg dnevno. Obzirom da se iz hrane apsorbira samo 10% od ukupno unesenog željeza, potrebno je svaki dan unositi 8-10 mg željeza hranom. To se kod veće djece postiže raznovrsnom prehranom koja sadrži dovoljne količine željeza (crveno meso, meso peradi, riba, žutanjak jajeta, lisnato povrće, grahorice). Preporuča se kod djece starije od godinu dana ograničiti unos kravljeg mlijeka na 500 mL dnevno, a obrok bogat željezom uzimati uz namirnice koje pospješuju njegovu apsorpciju (voće i prirodni voćni sokovi). Majčino mlijeko je relativno siromašno željezom, ali se željezo iz majčinog mlijeka jako dobro apsorbira. Dojenčad koja nisu na majčinom mlijeku treba hraniti mliječnim formulama za dojenčad, nikako se ne smije davati kravlje mlijeko prije navršene 1 godine života.

Liječenje sideropenične anemije preparatima željeza

Ako se utvrdi da kod djeteta postoji sideropenična anemija, potrebno je uz korekciju prehrane uvesti i preparat željeza. Djeci se željezo najčešće daje u obliku sirupa, kapi ili tableta, u dozi 4 mg/kg na dan, podijeljeno u 2 doze. Preparat željeza preporuča se uzimati natašte, osim ako djetetu uzrokuje gastrointestinalne tegobe (mučnina, bolovi u trbuhu, tvrda stolica). Treba ga uzimati sat vremena prije ili dva sata nakon mliječnog obroka. Apsorpcija se može pospješiti uzimanjem dodatnog C vitamina uz preparat željeza. Uz pravilno uzimanje terapije očekuje se porast vrijednosti hemoglobina za 10 g/L i više u prvih mjesec dana liječenja. Djetetu treba nastaviti davati željezo još dva mjeseca po normalizaciji nalaza hemoglobina, kako bi se napunile zalihe željeza u organizmu.