Terapija deficita željeza kod bolesnika s kroničnim zatajenjem srca

Deficit željeza povezan je s težinom kliničke slike srčanog zatajenja i porasta funkcionalne klase NYHA i razine serumskog NTproBNP-a. FERRIC-HF je prva randomizirana klinička studija koja je u bolesnika sa zatajenjem srca bez anemije definirala deficit željeza kao serumski feritin < 100 ng/ml ili serumski feritin 100-299 ng/ml uz zasićenje transferina < 20%. Deficit željeza u srčanom zatajenju uz očuvanu ejekcijsku frakciju lijeve klijetke češći je kod žena, starijih bolesnika i bolesnika s pogoršanjem simptoma srčanog popuštanja.

Deficit željeza povećava rizik hospitalizacija neovisno o ejekcijskoj frakciji lijeve klijetke i ukupnog mortaliteta čak i u bolesnika bez anemije. On je neovisni prediktor lošijeg funkcionalnog kapaciteta i preživljavanja.

Terapija deficita željeza kod bolesnika sa srčanim popuštanjem je nadoknada željeza. Peroralni preparati željeza imaju niz ograničenja: ograničena količina željeza koja se apsorbira u crijevu zbog nekih namirnica ili lijekova, edema crijevne sluznice; zbog pojave gastrointestinalnih nuspojava – okus metala u ustima, mučnina, proljev/zatvor, nadimanje trbuha. Stoga se bolesnicima sa srčanim zatajenjem deficit željeza liječi intravenskom nadoknadom željeza. Mnoge su kliničke studije (IRONOUT HF, FAIR-HF, CONFIRM-HF, EFFECT-HF, AFFIRM-AHF) pokazale poboljšanje srčane funkcije, bolju toleranciju tjelesnih opterećenja, smanjenje broja hospitalizacija u bolesnika sa srčanim zatajenjem i deficitom željeza koji su intravenski primali preparat željeza. Kvaliteta života bolesnika se znatno poboljšava.

U bolesnika sa simptomatskim zatajenjem srca uz ejekcijsku frakciju lijeve klijetke < 45% preporuka je davanje intravenskog preparata željeza u cilju redukcije simptoma i poboljšanja tolerancije tjelesnih aktivnosti, ali također i redukcije hospitalizacija.

U općoj populaciji više nuspojava, reakcija preosjetljivosti i anafilaktičkih reakcija zabilježeno je u bolesnika prilikom davanja željeznog dekstrana intravenski u odnosu na druge oblike preparata željeza. Većinom se koristi intravenski željezna saharoza ili željezna karboksimaltoza. Prednosti intravenske terapije željeza je mali broj potrebnih injekcija, brzo popunjavanje zaliha željeza, isplativost, smanjenje hospitalizacija zbog zatajenja srca, redukcije NYHA klase, poboljšanje tolerancije napora i kvalitete života. Ukoliko se bolesniku uvede peroralni preparat željeza, treba ga uzimati kontinuirano minimalno 3 mjeseca (u nekih bolesnika terapija traje i 6 mjeseci kako bi se obnovila zaliha željeza u organizmu) uz procjenu deficita željeza nakon mjesec dana uzimanja terapije. Ukoliko se tada dokaže neučinkovitost terapije treba ukinuti peroralni pripravak i uvesti intravenski preparat željeza. U slučaju dokazanog funkcionalnog deficita željeza peroralno željezo je neučinkovito i odmah treba uvesti intravenski preparat željeza.

Smjernice Europskog kardiološkog društva za zatejenje srca preporučuju da se svi bolesnici sa zatajenjem srca testiraju na anemiju i deficit željeza mjerenjem zasićenja serumskog feritina i transferina. Smjernice preporučuju liječenje intravenskom željeznom karboksimaltozom u simptomatskih bolesnika sa zatajenjem srca uz deficit željeza kako bi se poboljšali simptomi zatajenja srca i kvaliteta života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anemija

Promjene u krvnoj slici kod djeteta: radi li se o anemiji?

Anemija

Sideropenična anemija – anemija zbog nedostatka željeza

Anemija je stanje u kojem je snižena koncentracija hemoglobina u krvi, zbog čega se smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik. Najčešća anemija dječje dobi je ona uzrokovana nedostatkom željeza. Što je hemoglobin i zašto je bitno željezo? Crvene krvne stanice (eritrociti) prenose kisik pomoću hemoglobina, složenog proteina koji u svojoj strukturi sadrži željezo. Manjak željeza […]

Anemija

Deficit željeza kod kardiovaskularnih bolesnika

Željezo kao sastavni dio hemoglobina crvenih krvnih stanica je neophodan za normalnu hematopoezu. Također je važan dio mioglobina /drugi hemprotein/, sudjeluje u skladištenju kisika i funkciji drugih proteina koji su važni za staničnu aktivnost, pa tako i metabolizma srčanog mišića. Željezo je neophodno našem organizmu u procesima metabolizma, u transportu i iskorištavanju kisika, funkciji mitohondrija […]

Anemija

Anemija i menstruacija

Uobičajeno se na obilnu menstruaciju, menoragiju, anamnestički posumnja ako žena tijekom 24 sata iskoristi (skoro) cijeli paket predložaka ili tampona, odnosno postoji potreba da tijekom dana svakih 1-2 sata treba promijeniti predložak, odnosno tampon.

Feritin

Povišeni feritin – koje pretrage trebam obaviti?

Anemija

Glavobolje uzrokovane seksualnom aktivnošću

Glavobolje uzrokovane seksualnom aktivnošću su rijetke primarne glavobolje te točna prevalencija nije poznata…

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]