Što majka može uzimati za fibrilaciju atrija, a da nije skupo?

Poštovani , molim da mi pomognete savjetom , naime radi se o mami od 93 godine .Boluje od kronične hipertenzija i uzima iruzid 20 , 12 mg , prije 10dana otkriven je puls do 140 otkucaja u minuti to je trajalo nekoliko dana te je prevezena na hitni kardiološki prijem gdje je napravljen EKG i RTG dijagnoza fibrilacije atrija i undulacija hipodtatska pneumonija nespecifirana. Propisana je terapija klavocin bid concor cor roteas i fursemid . Nakon par dana concor je puno snizio puls 47 otkucaja te smo to privremeno prestali dati nakon 10 dana uzimanja tableta Roteas 30mg pojavio se alergijska reakcija osip plikovi po nogama i sljedeći dan nabuhla i donja usna . Njena doktorica kaže da je pitala internisticu sto bi trebalo sada uzimati i ona je odgovorila da treba kupiti Pradaxa 75 2×1 koja nije na listi i košta 600 kuna . Molim vas da pomognete d savjetom dali ima nešto drugo a usto učinkovito , eto mi smo umirovljenici s minimalnim mirovinama nažalost . Srdačan pozdrav !

16.9.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Vaša majka zbog fibrilacije atrija mora uzimati lijek protiv zgrušavanja krvi (antikoagulans). Antikoagulansi novije generacije, koji su preporučeni, su na dopunskoj listi i participiraju se u cijeni (oko 50%). Postoji lijek starije generacije, varfarin, koji se ne nadoplaćuje. On je učinkovit, ali se njegova doza treba postepeno titrirati kako bi se izbjegla mogućnost krvarenja, a da bude u potpunosti djelotvoran. U tu svrhu se svaki mjesec vadi krvi radi određivanja protrombinskog vremena prema kojem liječnik određuje dozu lijeka. Stoga porazgovarajte sa liječnicom o terapiji varfarinom.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]