Terapija za povišen pritisak

Poštovanje!
Pitam za mamu.
Ima 65 godina i unazad 10ak godina ima blage aritmije za koje uzima terapiju. Terapija se mijenjala s vremenom: đilatrend, gopten, sada corvitol. Osim toga, dementna je ( pocetna faza) te imamamo i terapiju za demenciju.
Obično se smatralo da su aritmije tu zbog suženja krvnih zila zbog masnoce, koju također lijecimo.
Snimak srca te nalaz holtera nisu pokazali nikakva veca odstupanja. Stoga je doktorica zakljucila da je moguce da aritmije nastanu u trenutcima panike i straha, jer je inace preosjetljiva. Zato joj je ukinut gopten i ukljucen corvitol, uz redovitu terapiju za masnocu ( na zadnjojkontroli prije tjedan dana).
U trenutku kada smo bile na kontroli, pritisak, koji je inace vrijednosti 135/80 pokazao je 185/100. Smatram da se unervozila od čekanja.
Njezina internistica nam je onda uz corvitol, dodala i enap jer je ustanovila visok pritisak.
Narucene smo na kontrolu za mjesec dana, i nema šanse da uspijemo ranije jer smo zbog corone jedva i ovaj termin dobile. Doktorica u nas dom zdravlja dolazi jednom tjedno, tako da ne mogu sada otici.
Mjerilasam joj pritisak kada je dosla kuci, kao i sutra dan, i tako jos 2 dana, bio je 135/80 .
Jucer sam joj donijela enap i bas se plasim. Moze li jos naškoditi ukoliko je bespotreban?
Tesko mi je od nje izvućikako se kada osjecala, jer ponavljam, ima demenciju i samim tim dobre i lose dane. Mijenja misljenje, krije od mene da ne brinem. Mogu je jedino pratiti mjerenjem pritiska.
Ukoliko se pritisak snizi zbog enapa previse, smijem li ga odgoditi do iduce kontrole? Ili da pije pod svaku cijenu?
Hvala unaprijed.

14.5.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Gopten koji je vaša mama pila je također lijek za sniženje tlaka, a ne za aritmije.
Ukoliko ne pije Enap, a arterijski tlak je svaki dan i u jutro i uvečer ispod 140/90mmHg, nije potrebno da uzima Enap.
Ukoliko je tlak iznad tih vrijednosti trebala bi ga uzimati (počinje se s minimalnom dozom , pa se postepeno titrira prema vrijednostima tlaka i to sve u dogovoru s obiteljskom liječnicom).
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Tlak

Holter srca i terapija

Trudnoća

Povišeni arterijski tlak u trudnice … zbog ginekologa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU ginekološkoj se ordinaciji trudnicama na svakoj kontroli rutinski mjeri i arterijski tlak. Uputno je prije mjerenja krvnog tlaka posjesti trudnicu i pričekati 10-ak minuta, naročito ako je do ordinacije hodala stepenicama, možda i potrčala, ili pak duže vrijeme provela u javnom prijevozu u ne baš ugodnom položaju i slično. Rječju, ako je u ginekološku […]

Dislipidemija

Liječenje dislipidemija kod bolesnika s dijabetes melitusom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika koji boluju od dijabetes melitusa (šećerne bolesti). Dijabetes je jedan od vodećih kardiovaskularnih čimbenika rizika. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu učestala je pojava dislipidemija. Povećana je razina triglicerida, apolipoproteina B, lipoproteina vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteina niske gustoće (LDL), a snižena je razina […]

Tlak

Arterijska hipertenzija i stenoza aortne valvule

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStenoza aortne valvule ili aortna stenoza je jedna od češćih kardiovaskularnih bolesti, osobito u starijoj životnoj dobi. Arterijska hipertenzija je rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti, za 23% povećava relativni rizik nastanka aortne stenoze. Prevalencija arterijske hipertenzije i aortne stenoze raste s dobi, pa se obje bolesti često javljaju zajedno kod starijih bolesnika u kojih su tada […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?