Tlak

Imam MR 1+ i stalno imam nizak tlak oko 111/72,110 /70 itd. Dali je dobro stalno imati takav tlak? Imam 23 godine.

26.8.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Nalaz MR 1+ nije ništa opasno i obično ne uzokuje nikakve tegobe. Za niži krvni tlak ako ne uzrokuje tegobe nije potrebno nikakvo liječenje. Niži krvni tlak može se  nešto povisiti uzimanjem više tekućine, najbolje vode ili konzumiranjem kave u umjerenim količinama. Bolje je imati niži krvni tlak nego visoki krvni tlak.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Tlak

Povišeni arterijski tlak u trudnice … zbog ginekologa

U ginekološkoj se ordinaciji trudnicama na svakoj kontroli rutinski mjeri i arterijski tlak. Uputno je prije mjerenja krvnog tlaka posjesti trudnicu i pričekati 10-ak minuta, naročito ako je do ordinacije hodala stepenicama, možda i potrčala, ili pak duže vrijeme provela u javnom prijevozu u ne baš ugodnom položaju i slično. Rječju, ako je u ginekološku […]

Dijabetes

Liječenje dislipidemija kod bolesnika s dijabetes melitusom

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika koji boluju od dijabetes melitusa (šećerne bolesti). Dijabetes je jedan od vodećih kardiovaskularnih čimbenika rizika. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu učestala je pojava dislipidemija. Povećana je razina triglicerida, apolipoproteina B, lipoproteina vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteina niske gustoće (LDL), a snižena je razina […]

Ginko

Smijem li koristiti preparat protiv zujanja u ušima ako uzimam terapiju za povišeni tlak?

Aorta

Arterijska hipertenzija i stenoza aortne valvule

Stenoza aortne valvule ili aortna stenoza je jedna od češćih kardiovaskularnih bolesti, osobito u starijoj životnoj dobi. Arterijska hipertenzija je rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti, za 23% povećava relativni rizik nastanka aortne stenoze. Prevalencija arterijske hipertenzije i aortne stenoze raste s dobi, pa se obje bolesti često javljaju zajedno kod starijih bolesnika u kojih su tada […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Ljubazno Vas molim da mi pojasnite nalaz EKG-a

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Molim Vas pojašnjenje zaključka nakon obavljene ergometrije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]