Trčanje – lupanje srca, slabost, kratkoća daha

Dobro večer, poštovanje. Iimam 21 godinu. Imam svega 54 kile i visok sam 170cm. Moj problem je što ne mogu trčati jer odmah u istom trenu mi krene luđački srce nabijat, slabost, izgubim svu snagu u mišičima u tih 5 sekundi, kratkoća daha, borim se da dođem do zraka. Prije sam se bavio sportom (nogometom najviše) te i trčanjem, jedan dan konzumirao sam kavu i redbull i nije mi bilo dobro tu večer, crnilo mi se pred očima, užasan osječaj u glavi (nerealnost), srce mi je luđački nabijalo. Završio sam u bolnici Kbc Sestre Milosrdnice, no naime oni su rekli da je sa srcem sve u redu, dapače da imam sportsko srce. Sljedeči testovi koji su odrađeni u bolnici su: hodanje na pokretnoj traci, ekg srca, holter, noću sam nosio onu stvar na kaži prstu koja mjeri puls i jednu večer je krenulo svirat jer sam imao nizak puls oko 40-45 otkucaja u minuti. Evo ne znam šta da radim više, kome da se obratim? Vi ste mi jedina nada. I da sve ostalo mogu radit, hodanje uz brdo, vožnja bicikla, fizički rad sve sve mogu eto jedino trčanje ne i to me užasno živcira, pošto sam sportista i htio bi se i dalje sportom bavit, ne pijem, ne pušim, ne drogiram se. Prije sam pušio i pio, ali jako kratak period, godinu dana u vrh glave i to nisu bile neke ogromne količine, ali da sam svijestan da je i to bilo štetno, jesam. Imam disgnosticiranu bolest, kronični ostijomelitis i autoinfrsmatornu bolest kostiju, to je ustanovljeno prije nekih 8-9 godina, ali hvala Bogu nemam nikakvih problema što se kostiju tiče.

20.2.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Iz Vašeg teksta zaključujem da je učinjena sva neinvazivna obrada srca te nisu nađene bolesti srca. Ukoliko je i ergometrija pri maksimalnom opterećenju pokazala uredan nalaz, tada je potrebna daljnja medicinska obrada kako bi se ustanovilo što je uzrok netolerancije trčanja. Preporučujem da se javite pulmologu kako bi se učinila obrada pluća uz funkcionalne testove i spirometriju. Također, ukoliko imate kronični osteomijelitis i autoinflamatornu bolest, tada se obratite imunologu kako bi se isključila osim bolesti kostiju, eventualno vaskulopatija. Autoinflamatorna bolest može zahvatiti i pluća.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?