Trudna sam i srce mi preskače. Trebam li otići na pregled srca?

Postovani, vec jednom sam pisala da sam trudnica koja ima ubrzan rad srca, ali naime sada mi se dogadjaju preskakanja.
Srce radi normalno i onda osjetim kao jaci udarac pa onda opet normalno.

Jucer sam dozivjela kolaps gdje sam skoro izgubila svijest ispred trgovine.
Nisam osjetila preskakanja tada ,malo ubrzan puls jer sam hodala ,crno pred ocima i bijele tackice.
Nakon 15min hitna je dosla po mene i odveli su ma u urgentni centar napravili nalaze koji su po rijecima ljekara prikladni osobi koja je dehidrirana i pothranjena.
Leukociti 14.8 (4.00-10)
Eritrociti 3.76(3.80-4.80)
Hematokrit 0.334(0.360-0.460)
Limfociti 8.2 (20.0-40)
Glukoza 4.3 (3.6-6.1)
Kreatinin 41(49-104)
Kalij 3.8 (3.8-5.5)
Natrij 136 (135-145)

U urinu prisutni metilketoni (1)
Leukociti (2)
Bakterije
Da li ova krvna slika moze izazvati preskakanja u srcanim otkucajima koji su mi poceli iskljucivo u trudnoci.
24.12.2019 odradila uzv srca uredu.
Dva ekg jucer uredu.
Doktorica na stetoskop cula jednu ekstrasistolu.
Meni se to preskakanje javi u miru,kada ne radim nista .
Upucena sam internisti 14 septembar na pregled ,da li je to daleko i da li bih trebala predostroznosti radi otici na pregled koji cu platiti jer me uznemiravaju ta preskakanja,ne pijem kafu niti gazirano.
Trudna sam 16 sedmica.

23.8.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Kako biste bili sigurni o kakvim se ekstrasistolama radi  i u kojem se broju u 24h javljaju, treba učiniti 24h holter srca. One se često javljaju u trudnoći i često ne iziskuju liječenje. Dobro je da su  vas odmah obradili u hitnoj službi, te je isključen bilo kakav kardiološki poremećaj kao uzrok vaše opće slabosti. Niste naveli koliki vam je bio krvni tlak .

Tijekom većih vrućina izbjegavajte dulje hodanje vani, pijte dovoljno vode, više se odmarajte i konzumirajte češće manje obroke. Ukoliko ste zabrinuti, zamolite da vas kao trudnicu čim prije prime na pregled kako ne biste čekali do 14.9.

Lijepi pozdrav

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]