UZV srca

Nalaz UZV srca 23.4.2024
Dijag.: Z03 medic primat i praćenje zbog sumnje na bolest
Nalaz:
Lijeva klijetka normalne veličine EDD 51-52 mm , blaže hipertrofičnih stijenki (IVSD 12 mm), septum u koljenu 16-17 mm, IVd 11-12 mm, masa LV 114g/m2), bez segmentalnih ispada kontraktiliteta, EF LV oko 60%, GLS-17,3%, reduciran strain bazalno anteroseptalno (bulging septuma), dijagnostička disfunkcija I/II. Stupnja, E/e’ septalno 11.8, e’ septalno 0.06 m/e’ lateralno 9.37 e’ lateralno 0.08 m/s, E/e’ prosječno 10.58, e’ prosječno 0.07 m/s.
Desna klijetka normalne veličine, debljine stijenki i funkcije, TSPSE 21 mm.
Lijevi atrij blaže dilatiran (LAV 66.6 ml; LAVI 36.8 ml/m2), desni atrij normalne veličine (RSV 31 ml, RAA 13.2 cm2).
Korijen i izlazna aorta normalne veličine, Asc 31 mm.
Aortna valvula torlisna, rubno deg. promijenjenih kuspisa, AV Maks. 1,33 m/s, bez AR.
Mitralna valvula blaže deg. primijenjena, m blaga MR.
Trikuspidna valvula blaže deg. primijenjena, vrlo blaga TR, V Maks. TR 2/m/s Maks. PG 16 mmHg, TAP oko 21 mmHg, VCI normalne veličine, kolabira gotovo u potpunosti u inspiriju, RAP 0-5 mmHg, nema indirektnih pokazatelja plućne hipertenzije,vPVAccT 110 ms.
Bez perikardijalnog izljeva.
Molim vas tumačenje nalaza, koja je dijagnoza, jeli moje srce bolesno (zastoj srca) koju terapiju preporučite ako se radi zastoju srca.
Imala sam i nalaz povišenog NTproBNP koji je 584.

22.5.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Funkcija vašeg srca je tek blaže reducirana. Imate urednu istisnu frakciju lijeve srčane klijetke uz smetnje njezine relaksacije. Stijenke lijeve klijetke su granične debljine, osim dijela pregrade između klijetki koja je jače zadebljana. Na srčanim zaliscima nema značajne greške (opisuju se blage degen.promjene uz blagu insuficijenciju mitralnog i trikuspidalnog zaliska). Ne morate se bojati. Kardiolog kod kojeg se kontrolirate treba vam preporučiti odgovarajuću terapiju na osnovu cjelokupne kliničke slike, drugih nalaza obrade, a ne samo na osnovu UZV srca.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]