UZV srca

Dr. Francula, hvala na odgovoru. Znači ne radi se o zatajenju srca ?
Inače imam VES i Sves od 6 mj prošle godine do danas u rasponu od 7-17% i kardiolozi smatraju da za to ne trebam ništa uzimati od lijekova jer da može samo od sebe proći. Jedino kad bi bilo više od 20% uzastopno nekoliko holtera onda da bi trebalo razmisliti. Na početku su mi jedni htjeli dati concor 1.25 jednom dnevno, a drugi nisu jer su smatrali da nije pogodan za mene pošto hipertenziju liječim amlopinom 7.5mg dnevno i puls mi dosta padne,na holteru se vidjelo i do 40, a concor isto spušta dodatno puls. Tako da ga nisam pila.
E, sad prije dva dana kardiolog je na temelju nešto povišenog biomarkera tražio ovaj Ultra zvuk koji pokazuje postoji li zatajanje i kad je očitao nalaz rekao je da trebam lijek za ovu sada situaciju sa zatajenjem srca ali da ono što se daje pacijentima nije učinkovito. Spominjao je neki lijek koji je u stvari za dijabetes!!?? a da bi mi mogao ga dati na privatni recept. No, nije dobar izbor po njegovom mišljenju. I druga opcija koju mi je ponudio bila je da se uključim u testnu skupinu za kliničko ispitivanje novog lijeka, još se primaju pacijenti neko vrijeme i onda bi se testiranje provodilo 3 godine. Radi se o poliklinici Solmed u Zagrebu. Nije mi napisao ništa, ni rezultat uzv nalaza ni svoje preporuke da odnesem liječniku obiteljske medicine nego je ostalo na tome da ću razmisliti što želim učiniti i onda mu to javiti. Tražila sam vrijeme da razmislim o svemu. A također želim se savjetovati sa drugim kardiolozima. Zato sam i Vama pisala. Zato Vas i molim preporuku dali trebam uzimati lijek i koji po vašem mišljenju. Vidjela sam da se pripisuju ACE inhibitori za sve vrste zatajenja srca … Bila bi zahvalna na vašoj uputi u vezi terapije ukoliko je trebam.
Hvala lijepi pozdrav.

22.5.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
U svrhu liječenja hipertenzije i zaštite vašeg srca od srčanog zatajenja bio bi dobar izbor uvesti ACE inhibitor i smanjiti dozu amldopina (mogu se dati u kombinaciji ako je potrebno). Ukoliko imate nisku srčanu frekvenciju, tada se ne preporučuje davanje beta blokatora (bisoprolol).
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]