UZV srca – molim objašnjenje nalaza

Poštovani,
molim objašnjenje nalaza ultrazvuka srca u prilogu, o kakvom se problemu radi i koliko je stanje ozbiljno, zahvaljujem

EF 64 O/o(MĞ52,Ž z54) Ascedentna Aorta 29 mm (M 27-34, Ž 24-31)

D klijetka
RV (PLAX) 25 mm (20-30)
TAPSE 24 mm (>17)
D pretklijetka
RA (4Ch) 31×35 mm (29-45)
Valvularni aparat: AV: trolisna, MV, TV, i PV morfološki uredno
Intarkardijalne tvorbe: nema.
Kontraktilnost: nema segmentalnih poremećaja.
Perikard: straga 1-2 mm izljeva. Doppler:
AV: PPG 6 mmHg
MV: MR u tragu
TV: TR 1+, PG 21 mmHg, PAPS 26 mmHg
VCI: 13 mm uredne respiratorne dinamike (norm. 1,3 – 2,3 cm, kolaps u inspiriju) PV: AccT 137 ms
Dijastolička funkcija LV: E/A 0.80 DD I stupnja

Zaključak: Lijevi ventrikul urednih dimenzija i debljine stijenke bez regionalnih ispada kontraktiliteta. Uredna sistolička funkcija (Teicholz EF 64%) uz dijastoličku disfunkciju po obrazcu oštećene relaksacije (E/A 0.80, DD I/IV). Lijevi atrij i desni ventrikul urednih dimenzija (TAPSE uredan). Trolisna aortalna valvula uredne separacije zalistaka i max. transvalvularnog gradijenta od 6 mmHg. Mitralna regurgitacija u tragu.
Trikuspidalna regurgitacija 1+ preko čijeg se mlaza procijenjuje tlak u AP na cca 26 mmHg uz uredan AcT plućnog protoka. VCI urednih dimenzija i inspiratornog kolapsa. Perikard straga 1-2 mm izljeva. Bez vidljivih intrakavitarnih masa. IAS stanjen i mobilan u srednjem dijelu.

17.11.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
U nalazu ultrazvuka srca se opisuje veoma mala količina izljeva u osrčju srca iza stražnje stijenke lijeve klijetke uz blagu redukciju rastezljivosti lijeve klijetke. Treba vidjeti da li imate kakve subjektivne tegobe, te će kardiolog ovisno o tome i vašim laboratorijskim nalazima, EKG-u odrediti da li je potrebna dodatna obrada. Potrebno je ponoviti UZV srca za 6-12 mjeseci.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]