UZV srca – molim pojašnjenje nalaza

Poštovani…muž star 71 godinu,radio je uzv srca, pa Vas molim pojašnjenje nalaza, Hvala.INTRAKARDIJALNA MJERENJA

Normalne vrijednosti

Izmjerene vrijednosti

Lijevi atrij

1.9-4.0 cm

2.0-3.7 cm

4.34 cm

4.07 cm

Korijen aorte Separacija kuspisa

Desni atrij

1.5-2.6 cm

2.8-4.0 cm

2.10 cm

3.55 cm

Lijevi ventrikul (dijastola)

3.5-5.6 cm

4.47 cm

1.58 cm

Septum (dijastola)

Stražnji zid (dijastola)

0.7-1.2 cm

0.7-1.2 cm

0.7-2.6 cm

1.18 cm

3.02 cm

Desni ventrikul (dijastola)

Lijevi ventrikul (sistola)

2.6-4.2 cm

2.76 cm

1.84 cm

Septum (sistola) Stražnji zid (sistola)

1.45 cm

FUNKCIJA LIJEVOG VENTRIKULA

EJEKCIJSKA FRAKCIJA (Teichholz): FRAKCIJA SKRAĆENJA:

KONTRAKTILNOST LV: uredna

65-70 %

38.24 %

SRČANE STRUKTURE

AORTNA VALVULA: trikuspisna, rubno fibrozno promijenjena, uredne kinetike i brzine sistoličkog protoka te uredne koaptacije kuspisa.

MITRALNA VALVULA: blaže fibrozne i deg. promjene na oba kuspisa, sa nešto mikrokalcifikata, sa još urednom kinetikom i brzinom dijastoličkog protoka, te umjereno mitralnom regurgitacijom gr 3+, retrogradne brzine 5.32 m/s sa PG-113.16 mm Hg

TRIKUSPIDALNA VALVULA: blaže fibrozne promjene na svim kuspisima, sa urednom kinetikom i brzinom dijastoličkog protoka te tragom trikuspidalne regurgitacije..

PULMONALNA VALVULA : trag pulmonalne regurgitacije

22.5.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Mjerenja srčanih kaviteta su nejasno navedena jer su prepisane normalne referentne vrijednosti i pretpostavljam izmjerene. Prema tim zapisima, nešto je proširena lijeva pretklijetka. Uredna je kontraktilnost srčanog mišića. Registrirane su fibrozne promjene na srčanim zaliscima koje se uobičajeno javljaju s godinama  uz umjerenu insuficijenciju mitralnog zaliska, a trikuspidnog i pulmonalnog zanemarivo /u tragu/.

Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Stres ehokardiografija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Starenje

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Sport

Sport i srce – smijem li nastaviti s treninzima?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Elektrostimulator srca – je li spriječio ponovni pad u nesvijest?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – imam li razloga za brigu?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]