UZV srca sina – možete li mi pojasniti?

Poštovani,
sin 22 g je zbog stezanja kod srca obavio UZV srca:
Bulbus i vidljivi dio uzlazne aorte uredan. lkk kao da se napuhuje u dijastoli i moguć raphe između lkk i nkk bez povišenog gradijenta- Blago utiskivanje pmk u lijevu pretklijetku sa blagom regurgitacijom mlaza usmjerena prema vanjskom zidu pretklijetke.Plućni zalistak ne djeluje promijenjeno.stanjen IAS moguć manji LD pretok.Kavitalne dimenzije normalne.Miokard LK primjerene debljine bez jasnih segmentalnih ispada kontraktilnosti.Globalna EFK 55% (Simpson biplane) GLS 16% (niži u bazalnim segmentima) uredna sistolička funkcija desne klijetke TAPSE, 21 RVOT nije proširen, ne diferencira se patoloških intrakardijalnih tvorbi. Perikard pojačanog odjeka posterolateralno bez zadebljanja i izljeva. Prisutna blaga trikuspidna regurgitacija.Uredan transmitralni dijastolički utok bifazičnog obrasca E/E 5 PAPS ne mjerim povišen. Preporuka TEE /bolji prikaz AOV/.
Brinem se, molim pojašnjenje. Sin ne bi išao na TEE, da li da ponovi UZV kod drugog liječnika ? Da li da pije magnezij ili nešto drugo ? Pije euthyrox 25 mg-hashimoto, visok je i vitak…povremeno podrigivanje i težina u želucu. Što smije od sporta ?
Hvala puno,lp

8.12.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Na nalazu UZV srca kod Vašeg sina se postavila sumnja da su 2 listića aortnog zaliska prirođeno srasla. Kardiolog nije potpuno siguran u nalaz transtorakalnog UZV srca i stoga preporučuje da se učini transezofagijski UZV srca. Također je postavljena sumnja na postojanje manjeg defekta na pregradi između dviju pretklijetki. Kako bi se ovi nalazi sa sigurnošću potvrdili, trebalo bi učiniti transezofagijski UZV srca. Javite se u jednu od klinika gdje postoje kabineti za UZV srca. Recite za strah vašeg sina i dogovorite se s kardiologom o daljnjem postupanju. Preparati magnezija u ovim slučajevima nemaju učinka. Za sportske aktivnosti se dogovorite s njegovim kardiologom, jer bi trebalo vidjeti kakav je EKG, da li je imao kakve srčane aritmije. Ukoliko nema nikakvih poremećaja srčanog ritma, niti srčanih blokova, može se baviti rekreativno sportom, više aerobnim sportovima, a izbjegavati dizanje većih tereta.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]