UZV srca zbog nepravilnog srčanog ritma

Lijep pozdrav,unazad 2 mjeseca osjetio sam nekakve tegobe nepravilnog srčanog ritma odnosno imam dojam kao da srce preskače ritam a nekad imam i dojam kao da zastane na sekundu pa uspotavi opet normalni rad,poslan sam na puno pretraga od osnovnih laboratorijskih nalaza,štitnjača,holter ekg i ostalo sve je bilo u redno,napravljen je i ultrazvuk srca pa evo zanima me tumačenje nalaza i dali što se tiče toga tu postoji nešto što bi upućivalo na moguće poremečaje srca:
Lijevi atrij 3.94cm (1.9-4.0cm)
Korijen aorte 3.28cm (2.0-3.7cm)
Separacija kuspisa 1.97cm (1.5-2.6cm)
Desni atrij 3.00cm (2.8-4.0cm)
Lijevi ventrikul(dijastola) 5.39cm(3.5-5.6cm)
Septum(dijastola) 0.92cm (0.7-1.2cm)
Stražnji zid(dijastola) 1.05cm(0.7-1.cm)
Desni ventrikul(dijastola) 3.15cm (0.7-2.6cm)
Septum(sistola) 1.45cm
Stražnji zid(sistola) 1.58cm
FUNKCIJA LIJEVOG VENTRIKULA
FRAKCIJA SKRAĆENJA:43.,00%
EJEKCIJSKA FRAKCIJA:70-75%
KONTRAKTILNOST LV:UREDNA, prednji “listi
SRČANE STRUKTURE
AORTNA VALVULA:trikuspisna morfološki i funkcionalno uredna.
MITRALNA VALVULA:morfološki uredna uz et.tek naznačen sistolički “kinking”PMC u LA sa konsekutivnom blagom mitralnom regurgitacjom gr 2-3+,retrogradne brzine 4.33m/s sa PG=75.54mm Hg.
TRIKUSPIDALNA VALVULA:naznačena rubna fibroza na svim kuspisima,sa blagom trikuspidalnom regurgitacjom gr 1-2+,retrogradne brzine 51m/s sa PG=25.18mmHg
PULMONALNA VALVULA:b.o.
INTRAKARDIJALNE TVORBE:ne nalazim,očuvan integritet IA te IV septuma.

7.2.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Nalaz UZV srca ukazuje na blago proširenu desnu srčanu klijetku i pregibanje prednjeg listića mitralnog zaliska. Postoji blaga insuficijencija mitralnog i trikuspidnog zaliska. Funkcija srčanog mišića je uredna. Budući imate povremeno osjećaj preskakanja srca, vjerojatno su posljedica pojedinih ekstrasistola, te bi trebalo vidjeti što piše u nalazu holtera srca.

UZV srca ponovite za 2 do 3 godine.

Lijepi pozdrav

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiolog

Možete li vidjeti na nalazu je li zalistak slabije razvijen?

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]