UZV srca zbog nepravilnog srčanog ritma

Lijep pozdrav,unazad 2 mjeseca osjetio sam nekakve tegobe nepravilnog srčanog ritma odnosno imam dojam kao da srce preskače ritam a nekad imam i dojam kao da zastane na sekundu pa uspotavi opet normalni rad,poslan sam na puno pretraga od osnovnih laboratorijskih nalaza,štitnjača,holter ekg i ostalo sve je bilo u redno,napravljen je i ultrazvuk srca pa evo zanima me tumačenje nalaza i dali što se tiče toga tu postoji nešto što bi upućivalo na moguće poremečaje srca:
Lijevi atrij 3.94cm (1.9-4.0cm)
Korijen aorte 3.28cm (2.0-3.7cm)
Separacija kuspisa 1.97cm (1.5-2.6cm)
Desni atrij 3.00cm (2.8-4.0cm)
Lijevi ventrikul(dijastola) 5.39cm(3.5-5.6cm)
Septum(dijastola) 0.92cm (0.7-1.2cm)
Stražnji zid(dijastola) 1.05cm(0.7-1.cm)
Desni ventrikul(dijastola) 3.15cm (0.7-2.6cm)
Septum(sistola) 1.45cm
Stražnji zid(sistola) 1.58cm
FUNKCIJA LIJEVOG VENTRIKULA
FRAKCIJA SKRAĆENJA:43.,00%
EJEKCIJSKA FRAKCIJA:70-75%
KONTRAKTILNOST LV:UREDNA, prednji “listi
SRČANE STRUKTURE
AORTNA VALVULA:trikuspisna morfološki i funkcionalno uredna.
MITRALNA VALVULA:morfološki uredna uz et.tek naznačen sistolički “kinking”PMC u LA sa konsekutivnom blagom mitralnom regurgitacjom gr 2-3+,retrogradne brzine 4.33m/s sa PG=75.54mm Hg.
TRIKUSPIDALNA VALVULA:naznačena rubna fibroza na svim kuspisima,sa blagom trikuspidalnom regurgitacjom gr 1-2+,retrogradne brzine 51m/s sa PG=25.18mmHg
PULMONALNA VALVULA:b.o.
INTRAKARDIJALNE TVORBE:ne nalazim,očuvan integritet IA te IV septuma.

7.2.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Nalaz UZV srca ukazuje na blago proširenu desnu srčanu klijetku i pregibanje prednjeg listića mitralnog zaliska. Postoji blaga insuficijencija mitralnog i trikuspidnog zaliska. Funkcija srčanog mišića je uredna. Budući imate povremeno osjećaj preskakanja srca, vjerojatno su posljedica pojedinih ekstrasistola, te bi trebalo vidjeti što piše u nalazu holtera srca.

UZV srca ponovite za 2 do 3 godine.

Lijepi pozdrav

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Ergometrija

Nalazi ergometrije i UZV srca – molim stručno mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?