Ves ekstrasistole

Zensko 32 g imam ves ekstrasistole terapija mi je bila bisolprolol 5mg pola godine sam bila bez ekstrasistola i onda su se pocele pojavljivat i uz tu tetapiju sve cesce i jace terapija je prije dva mjeseca promjenjena u darob mite dva puta na dan 40mg i uz ovaj ljek ves su skoro svakodnevne nekad po par sati pa prestanu pa opet pocnu bas su iscrpljujuce imam osjecaj da su cesce kada sam fizicki aktivna zbog toga sam upucena na ergometriju nalaz pri postignutom max tlaku 160/100 i max pulsu 164 min test koronar rezervi je elektrokardiografski i klinicki negativan od poremecaja ritma u opterecenju 2 pojesinacne ves krvni tlak u opterecenju u granicama dozvoljenog ultrazvuk srca uredne kavitarne dimenzije srcanih supljina kao i debljina stjenki lv koji je uredne sistolicke i dijastolicke funkcije ef 65 bez iapada kontralikteta miokarda lv color dopleromtram mitralne insf valv nivo uz uredan la ..trikuspisn morf i funk jos uredna aortna valvula.trikuspidalna insuf do 1+a preko jeta tlak u pl art do 40mmhg uz trag pulm.insuf valv nivo.uredne dimenzijea i sistolicka funkcija desne klijetke zadebljaniji i refiktivniji listovi perikarda.a parijetalni iza straznjeg inferiornog zida i interventr brazde sa manjim lamelarnim kalcifikatima slabije pokretan uz minimalan izljev bez rwprekusije na hemodinamiku .intrakard tv.nisu registrirane.aorta u dostupnom djelu uredna .stitnjaca i hormoni uredu holter ekg imam za mjesec dana i jutris cistim snjeg i osjecam preskoke .molila bi vase misljenje sa obzirom na nove nalaze koliko su opasni preskoci za mene i koliko smijem fizicke aktivnosti imat s obzirom na je ergometrija ok a ja ih imam u naporu.i po vasem misljenju sto ja mogu poduzet i da li ikako mogu djelovat na njihovo smanjenj mislim na fizicku aktivnost i sto sam pretila s obzirom da mi ljekovi slabo djeluju

2.3.2018

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Prema nalazu ergometrije-testa opterećenja i nalazu UZV srca nema nikakve opasanosti što se tiče bavljenja tjelesnom aktivnostima. Tjelesna aktivnost prema nalazu ergometrije ne utječe na pojavu ekstrasistola (VES). U Vašem slučaju bi trebala biti dostatana terapija beta-blokatorom (bisoprolol, atenolol, carvedilol itd.). Nakon nalaza Holter EKG-a bi se moglo procijeniti koja bi Vam terapija bila adekvatna. Nije potrebno da smanjujete tjelesnu aktivnost. Svakako pokušajte smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Dijagnostika

Hemofilna artropatija – dijagnostika bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kompjutorizirana tomografija (CT) Kompjuterizirana tomografija vrlo je osjetljiva u otkrivanju promjena na kostima, ali ne može dati detaljne podatke o zahvaćenosti mekih tkiva, a zahtijeva veliku količinu zračenja bolesnika i zbog toga se ne koristi često u dijagnostici ove bolesti. Magnetska rezonancija (MR) Magnetska rezonancija omogućuje ranu procjenu zahvaćenosti mekih tkiva, koštanih cista i oštećenja […]

Anksioznost

Anksioznost i terapija – što da radim?

Mozak

Kognitivni trening

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Također poznat kao trening mozga kognitivni trening je nefarmakološki pristup koji uključuje izvođenje  niza  mentalnih aktivnosti osmišljenih da pomognu u održavanju i poboljšanju intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti. Kognitivni trening obuhvaća niz standardiziranih zadataka namijenjenih „vježbanju mozga“ na razne načine.  Zadaci su kompjuterizirani i usmjereni  ka poboljšanju pamćenja, snalaženja i rješavanja problema te na taj način omogućuju […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]