Visok krvni tlak

Poštovani, imam 35 godina i prekomjernu tjelesnu težinu, bmi 35. Prijašnji sistematski i mjerenja tlaka su bili uredni. Zadnjih 2 mjeseca imam izrazito stresno razdoblje, i prije 10 dana sam se osjećala loše te izmjerila povišen tlak 154/113. Zbog brige sam otišla kardiologu, ekg, uzv srca i lab.pretrage su bile uredbe, ali holter tlaka je bio loš-152/96 prosjek, najviši sistoločki 182, dijastolički 128. Iako doktor na pregledu je izmerio 128/85, i moja mjerenja su bila normalnije vrijednosti do 140/95. Doktor mi je dijagnosticirao blagu hipertenziju i propisao Amlopin 5mg dnevno. Moja pitanja su: Dali je moguće da je holter očitava ‘lažno visoko’ povišene rezultate (jako stezao i pomicao se oko ruke)? Dali je rizično putovati avionom s povišenim tlakom? Dali mogu probati s regulaciji težine i prehrane prije nego krenem s tabletama? Kada se jednom krene, te tablete se ne smiju ukidati čak i ako se tlak stabilizira? Dali su te tablete preporučljive nekom ko planira trudnoću-ili ako ih krenem piti dali ću moći zamijeniti drugom terapijom? Unaprijed hvala.

16.4.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

U liječenju arterijske hipertenzije veoma je važno pridržavati se zdravih životnih navika: svakodnevna umjerena aerobna tjelesna aktivnost, reducirati  unos soli, pridržavati se mditeranskog tipa ishrane,  u slučaju pretilosti reducirati tjelesnu težinu, ukoliko pušite prestati pušiti. Svim tim mjerama snizujete vrijednosti arterijskog tlaka.

Ne morate se bojati početi uzimati medikamentoznu terapiju, jer ona se uvijek može prekinuti ukoliko se redukcijom tjelesne težine postigne normalizacija tlaka. Često u praksi vidimo da redukcijom težine pacijenti sa 1.stupnjem hipertenzije (“blaga” hipertenzija) nakon nekog vremena više ne trebaju uzimati antihipertenzivnu terapiju.

Ukoliko planirate trudnoću, porazgovarajte s liječnikom da Vam umjesto amlodipina uvede neki drugi antihipertenziv koji nosi manje rizike.

Prilikom kontinuiranog mjerenja arterijskog tlaka (holter tlaka) veoma je važno da manžeta bude prilagođena omjeru nadlaktice. Ukoliko je ona manja, može doći do nepouzdanih mjerenja. Također ako ste osjećali napetost, nervozu prilikom tih mjerenja, jako stezanje manžete, izmjerene vrijednosti arterijskog tlaka mogu biti iznad uobičajenih. To sve trebate navesti liječniku koji je radio tu pretragu. Veoma je važno da kod kuće mjerite tlak s validiranim tlakomjerom na kojem je dovoljno široka i dugačka manžeta. Mjerenja vršite 2 do 3 puta dnevno , te vodite dnevnik izmjerenih vrijednosti koje ćete pokazati liječniku.

Ukoliko postignete ciljne vrijednosti tlaka, slobodno možete putovati avionom.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam