Visoki tlak poslije poroda

Poštovani doktore,
Prije tjedan dana rodila sam svoje treće dijete.Prve dvije trudnoće su bile školske, bez ikakvih problema.U ovoj trudnoći oko 20 tjedna počela sam piti Aldomet zbog jednom graničnog tlaka.U 36 tjednu tlak mi je počeo malo rasti, ali ne visoko do 145/95.Tada mi je doza Aldometa povećana na 4x 500 mg.Rodila sam u 38 tjednu i na porodu je tlak bio normalan, do 135/90.Odmah prvi dan terapija mi je smanjena na 3×500 mg Aldometa.Ali mi je nakon poroda tlak narastao na 160/100.Ovaj gornji zna se spustiti do 130, ali donji mi je dosta visok 95, 100.Ja sam još uvijek u bolnici, jel mi je dijete dobilo žuticu, pa sam malo u grču. Pitanje je, dal mi preporučate da se što prije javim kardiologu, te da li sam ipak još neko vrijeme nakon poroda trebala ostati na terapiji od 4×500 mg Aldometa?

28.4.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Nakon poroda sigurno će i dalje biti potrebo liječenje povišenog krvnog tlaka. Sve dok traje dojenje može se nastaviti terapija s Aldometom. Ovisno o vrijednostima krvnog tlaka liječnik će Vam odrediti dozu lijeka. Nakon prestanka dojenja može se umjesto Aldometa uvesti u terapiju neki drugi antihipertenziv, moguće iz skupine ACE inhibitora, ili antagonista kalcija ili beta blokatora prema preporuci liječnika. Liječenje povišenog krvnog tlaka može provoditi Vaš liječnik obiteljske medicine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Anksioznost

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Dojenje

Mikroplastika u majčinom mlijeku – koliko je opasna

Već gotovo 20 godina znanstvenici pokazuju zabrinutost zbog potencijalnih štetnih učinaka mikroplastike. Većina dosadašnjih istraživanja bila je usmjerena na opasnosti za morske organizme, međutim, znanstvenici su sve više zabrinuti za djelovanje na ljude. S obzirom na procjenu količine mikroplastike koju čovjek prosječno unese u svoj organizam, zabrinutost je potpuno opravdana jer se radi o unosu […]

Anitrombocitna

Antitrombocitna terapija u bolestima aorte i perifernih arterija

Antitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]