Visoki tlak poslije poroda

Poštovani doktore,
Prije tjedan dana rodila sam svoje treće dijete.Prve dvije trudnoće su bile školske, bez ikakvih problema.U ovoj trudnoći oko 20 tjedna počela sam piti Aldomet zbog jednom graničnog tlaka.U 36 tjednu tlak mi je počeo malo rasti, ali ne visoko do 145/95.Tada mi je doza Aldometa povećana na 4x 500 mg.Rodila sam u 38 tjednu i na porodu je tlak bio normalan, do 135/90.Odmah prvi dan terapija mi je smanjena na 3×500 mg Aldometa.Ali mi je nakon poroda tlak narastao na 160/100.Ovaj gornji zna se spustiti do 130, ali donji mi je dosta visok 95, 100.Ja sam još uvijek u bolnici, jel mi je dijete dobilo žuticu, pa sam malo u grču. Pitanje je, dal mi preporučate da se što prije javim kardiologu, te da li sam ipak još neko vrijeme nakon poroda trebala ostati na terapiji od 4×500 mg Aldometa?

28.4.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Nakon poroda sigurno će i dalje biti potrebo liječenje povišenog krvnog tlaka. Sve dok traje dojenje može se nastaviti terapija s Aldometom. Ovisno o vrijednostima krvnog tlaka liječnik će Vam odrediti dozu lijeka. Nakon prestanka dojenja može se umjesto Aldometa uvesti u terapiju neki drugi antihipertenziv, moguće iz skupine ACE inhibitora, ili antagonista kalcija ili beta blokatora prema preporuci liječnika. Liječenje povišenog krvnog tlaka može provoditi Vaš liječnik obiteljske medicine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

KMAT

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

EKG i ergometrija – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]