Mikroplastika u majčinom mlijeku – koliko je opasna

Već gotovo 20 godina znanstvenici pokazuju zabrinutost zbog potencijalnih štetnih učinaka mikroplastike. Većina dosadašnjih istraživanja bila je usmjerena na opasnosti za morske organizme, međutim, znanstvenici su sve više zabrinuti za djelovanje na ljude. S obzirom na procjenu količine mikroplastike koju čovjek prosječno unese u svoj organizam, zabrinutost je potpuno opravdana jer se radi o unosu čak 100 tisuća komadića dnevno. Gledajući na godišnjoj razini, čovjek unese masu mikroplastike u vrijednosti jedne kreditne kartice.

Nove generacije djece rađaju se s plastikom?

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Polymers po prvi je putotkrilo kako se mikroplastika nalazi čak i u majčinom mlijeku. Od 34 uzeta uzorka, u njih 26 pronađena je mikroplastika, a radi se o polietilenu, polivinil kloridu i polipropilenu veličine od 2 do 12 µg. Jedno ranije objavljeno istraživanje pokazalo je kako mikroplastika može prodrijeti čak i do posteljice. Metodom mikrospektroskopije utvrđeno je kako od šest analiziranih posteljica čak četiri sadrže mikroplastiku.

Plastična vremenska bomba?

Mikroplastika nastaje odlaganjem plastike u okoliš, pri čemu dolazi do razgradnje plastike djelovanjem atmosferskih čimbenika u kombinaciji s biološkim procesima. Mikroplastika nalazi se posvuda, a izvori su rijeke i mora, kozmetički proizvodi i hrana u koje je „procurila“ plastika iz ambalaže, pa čak i sintetička vlakna s odjeće. Danas plastiku, osim što unosimo ju putem hrane i kože, možemo čak i udisati pa se postavlja pitanje čini li plastika štetu u organizmu kao što to čini azbest. S obzirom na količinu od 400 mlijuna tona plastike koja se godišnje proizvede u svijetu, kakva će situacija biti za 20 godina i hoće li nas plastika u konačnici udaviti?

Djelovanje mikroplastike na zdravlje

Do sada nije utvrđen direktan učinak mikroplastike na zdravlje ljudi, no znanstvenici imaju nekoliko teorija o tome kako nam plastika šteti. Maleni komadi plastike koji mogu ući u tkiva i stanice, mogu predstavljati strano tijelo i raditi iritaciju u organizmu, poput azbesta koji uzrokuje upalu plućnog tkiva i uzrokuje karcinom. Plastika se može usporediti i s onečišćivačima zraka industrijskog porijekla ili iz motornih vozila koji se mogu taložiti u plućima i oštetiti respiratorni sustav. Također, veće molekule poput plastifikatora, stabilizatora i pigmenata koji se koriste u proizvodnji plastičnih predmeta u našem organizmu uzrokuju kemijsku toksičnost i primjerice, upliću se u rad hormona. Također, postoji teorija kako bi mikroplastika na sebe mogla vezati štetne tvari i poput nosača olakšavati im ulazak u naš organizam. Najviše zabrinjava nanoplastika veličine manje od 1 µm, golom oku nevidljiva, a dovoljno malena da ulazi u stanice i potencijalno utječe na funkcioniranje stanice.

Do sada su istraživanja na životinjama pokazala kako se kod miševa hranjenih velikim količinama mikroplastike razvija upala u crijevima. Nekoliko je istraživanja pokazala kako miševi izloženi mikroplastici imaju niži broj spermija i njihovi su potomci manje brojni i manje veličine u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Kako smanjiti količinu plastike u hrani?

Znanstvenici smatraju kako su trenutno razine mikroplastike i nanoplastike u okolišu preniske da bi utjecale na ljudsko zdravlje, ali je njihov broj u stalnom porastu. Jedan od načina kako smanjiti količinu mikroplastike u okolišu je reciklirati i izbjegavati korištenje jednokratnih plastičnih posuda za hranu. Toplina je glavni čimbenik koji uzrokuje „curenje“ plastike u hranu pa tako valja izbjegavati zagrijavanje hrane u plastičnim posudama, unos vruće hrane i pića iz plastičnih posuda, kuhanje vode u plastičnim kuhalima ili pak pripremu adaptiranog mlijeka za dojenčad u plastičnim bocama.

Literatura:

  • Ragusa, A.; Notarstefano, V.; Svelato, A.; Belloni, A.; Gioacchini, G.; Blondeel, C.; Zucchelli, E.; De Luca, C.; D’Avino, S.; Gulotta, A.; Carnevali, O.; Giorgini, E. Raman Microspectroscopy Detection and Characterisation of Microplastics in Human Breastmilk. Polymers 2022, 14, 2700.
  • Nur Hazimah Mohamed Nor, Merel Kooi, Noël J. Diepens, and Albert A. Koelmans. Lifetime Accumulation of Microplastic in Children and Adults. Environmental Science & Technology 2021 55 (8), 5084-5096.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Multivitaminski dodaci za kožu tijekom zime

Zima je godišnje doba kada smo uslijed nižih temperatura i boravaka u zatvorenim prostorijama skloniji prehladama i virozama, a manje smo usredotočeni kako očuvati zdravu kožu. Multivitaminski pripravci se tijekom zime najčešće uzimaju kako bi se podigao imunitet i smanjila sklonost virozama, a koža u toj priči ostaje nekako po strani. Je li to uvijek […]

Acetilsalicilna kiselina

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Antidepresivi

Antidepresivi i dojenje

Dobar život

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Dermaroller

Dermaroller i dojenje – molim Vaše mišljenje

Gluten free

Proso kao zvijezda 2023. godine

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2023. godinu Međunarodnom godinom prosa kako bi se povećala svijest o zdravstvenim prednostima ove drevne žitarice koja je postala popularna zbog svojih iznimnih nutritivnih vrijednosti. Proso podrazumijeva skupinu žitarica koje pripadaju obitelji trava. Postoji oko 600 različita vrsta prosa koje se međusobno razlikuju po boji, obliku i vrsti. U […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Niska razina progesterona – kako si pomoći?

Progesteron je jedan od hormona neophodnih za održavanje ženskog zdravlja, a niske razine ovog hormona doprinose pojavi različitih problema, od povećanja tjelesne mase do poteškoća s plodnošću. Koja je uloga progesterona te kako osigurati njegovu ravnotežu na prirodan način, saznajte u nastavku članka. Što je progesteron i zašto je važan? Progesteron je ženski spolni hormon […]

Nutricionizam

Inzulinska rezistencija

Nutricionizam

Primjena vitamina D tijekom trudnoće i kognitivne sposobnosti djeteta

Vitamin D ili kalciferol spada u skupinu vitamina topivih u mastima. Postoje dva glavna oblika vitamina D, vitamin D2 (ergokolekalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D2 potječe iz biljnih izvora dok se vitamin D3 stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti te se dobiva iz namirnica životinjskog porijekla, pretežno iz ribljih ulja i žumanjaka. S ciljem […]

Nutricionizam

Može li primjena enteralnih pripravaka spriječiti pothranjenost u starijoj dobi?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da će do iduće godine ukupan broj osoba starije dobi (≥60 godina) premašiti 1,2 milijarde. Zdravstveni problem koji se učestalo javlja u starijoj dobi je pothranjenost. Pothranjenost je stanje povezano sa smanjenim unosom energije i proteina koje nastaje zbog brojnih čimbenika, a praćeno je gubitkom mišićne mase (sarkopenija) i krhkošću. […]