Vrtoglavice – molim Vaše mišljenje za terapiju

Poštovani,imam 41 godinu.Prije tjedan dana sam naglo osjetila nemoć i vrtoglavicu, tlak mi je izmjereni 180/100 , na hitnoj sam dobila terapiju i nakon dva sata mi je bio 120/80. U slijedećih par dana sam obavila pregled neurologa – uredan nalaz, dopler karotida- uredan, svi laboratorijski nalazi uključujući i spolne i hormone štitnjače- uredan nalaz, rtg vratne kralježnice i orl pregled isto uredni. Na holteru je prosječan tlak 135/80 sa umjerenim oscilacijama ( ide od 115 do u jednom trenutku 169 ) i ordiniran mi je amlopin 5mg ujutro. Moj problem je što ja od tog incidenta imam stalno vrtoglavice, osim kad sjedim i ležim, i zuji mi u ušima, a tlak mi zna tijekom dana bit uredan 120/80. Pitanje je da li je to normalno i samo trebam strpljivo čekati da se tijelo prilagodi na terapiju?Danas mi je treći dan da pijem lijek ujutro, inače sam ga popila dva puta u posljednjem tjednu kad mi je tlak bio 150/109 ( tad osjetim nemoć i strah me da ću se srušiti) Inače sam jako aktivna a ova cijelodnevna vrtoglavica mi stvara nemir i nisam u mogućnosti raditi i obavljati svakodnevne obaveze. Unaprijed hvala na odgovoru!

12.2.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Potrerbno je barem 2-3 tjedna dok antihipertenzivna terapija ne bude maksimalno učinkovita i arterijski tlak se stabilizira. Ukoliko vrtoglavice i šum u glavi potraju, trebate se javiti na kontrolu neurologu da im nađe točan uzrok.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Sport i srce – smijem li nastaviti s treninzima?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]