Kod ustajanja, osjećala sam da nemam ravnotežu, što mi je?

Poštovani, imam 23 g. Ovaj tjedan sam naporno radila na poslu, spavala sam samo 4 sata svaku noć. U petak sam došla sa posla i legla da odspavam, spavala sam 1 sat ali sam se budila i naglo ustajala 2 puta.. nakon što sam opet malo zaspala ustala sam međutim glava mi je bila toliko teška i “nosalo” me u desno jedan minut. Sjela sam da dođem sebi jer mi je ravnoteža bila slaba. Ustala sam i hodala dok ne budem bolje. Zatim se vrtila i krevet da se sve smiri, pokušala sam zaspati ali me od težine glave kao ljuljalo. Sve ovo je prošlo nakon 1 minut kad sam malo hodala pa legla da dođem sebi. Znam da je normalno kad naglo ustanem da nekad ravnoteža zeza međutim nekako sam se ovaj put prepala jer me bas “nosalo” na desnu stranu dok nisam malo vise prohodala i sjela da se glava smiri. Da li je ovo normalno od umora ( slabo spavam) ? (Želim reći da sam hipohondra i da se već bojim i umišljam bolest). Ovo se više nije ponovilo. S poštovanjem

23.9.2021

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovana

Hvala Vam na pitanju. Osjećaj nesigunosti pri hodu u vidu zanošenja može se javiti u stanjima fizičke iscrpljenosti te bih Vam svakoko preporučila da učinite laboratorijske pretrage kako bi isključili anemiju i neka druga stanja koja mogu izazvati slične simptome. Problem nesanice svakako pogoršava postojeći problem te  4 sata spavanja nikako nisu dovoljni odrasloj, mladoj osobi. Savjetovala bih Vam da nesanicu pokušate riješiti mjerama koje nazivamo higijena spavanja što obuhvaća slijedeče:

  1. Odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme  svake večeri, čak i vikendom (povremeno odstupanje je normalno ). To  pomaže cirkadijanom ritmu  i optimizira kvalitetu  Treba odabrati vrijeme za spavanje kada se obično osjećate umorno. Ako dovoljno spavate, trebali biste se prirodno probuditi bez alarma. Ako vam treba budilica, možda  trebati ranije otići na  spavanje.
  2. Izbjegavanje predugog spavanja Što se  rasporedi spavanja vikendom / radnim danom više razlikuju, to će poteškoće spavanja  biti više izražene.
  3. Izbjegavajte drijemanja. Iako je drijemanje dobar način da nadoknadite izgubljeni san, ako imate poteškoća s usnivanjem drijemanje može stvari pogoršati. Ograničite drijemanje na 15 do 20 minuta i to rano poslijepodne.
  4. Temperatura u spavaćoj sobi treba biti ugodna, nikako previsoka. Idealna temperatura je oko 18 stupnjeva celzijusa.
  5. Spavaća soba treba biti zamračena i mirna.
  6. Spavaća soba treba služiti za spavanje te u spavaćoj ne bi trebao biti televizor, računalo, mobitel i drugi elektronički uređaji. Ukoliko ipak se odlučite za elektroničke uređaje  u  spavaćoj sobi trebali bi uključititi  filter plave svjetlosti i staviti ih na noćni način rada.
  7. Prije spavanja treba se suzdržati od kofeina, alkohola i obilnih obroka.
  8. Prestanite pušiti. Pušenje je stimulans koji može poremetiti san, pogotovo neposredno prije
  9. Smanjite slatku hranu i rafinirane ugljikohidrate. Hrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima, poput bijelog kruha, bijele riže i tjestenine tijekom dana, može noću potaknuti budnost i remetiti  duboke,  obnavljajuće faze sna.
  10. Fizička aktivnosti tijekom dana pospješuje san. Ljudi koji redovito vježbaju bolje spavaju noću, a danju se osjećaju manje pospano. Redovito vježbanje također poboljšava simptome nesanice i apneje tijekom spavanja te povećava količinu vremena koje provodite u dubokim fazama sna. Što energičnije vježbate, to spavanje snažnije djeluje. Ali čak i lagana tjelovježba – poput hodanja samo 10 minuta dnevno – poboljšava kvalitetu sna. Vježba ubrzava š metabolizam, podiže tjelesnu temperaturu i stimulira hormone poput kortizola. To nije problem ako se vježba ujutro ili popodne, ali ukoliko je vježbanje kasno navečer  može ometati san. Umjerene ili intenzivnu fizičku aktivnosti ne bi trebalo provoditi u periodu krećem od tri sata prije odlaska na spavanja. Opuštajuće vježbe ili nježno istezanja u večernjim satima mogu pomoći u usnivanju. Može proći nekoliko mjeseci redovitih aktivnosti prije nego što se osjeti značajan učinak na kvalitetu  sna, stoga je potrebno da budete strpljivi i uporni.

Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Multipla skleroza – molim savjet

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]