Kod ustajanja, osjećala sam da nemam ravnotežu, što mi je?

Poštovani, imam 23 g. Ovaj tjedan sam naporno radila na poslu, spavala sam samo 4 sata svaku noć. U petak sam došla sa posla i legla da odspavam, spavala sam 1 sat ali sam se budila i naglo ustajala 2 puta.. nakon što sam opet malo zaspala ustala sam međutim glava mi je bila toliko teška i “nosalo” me u desno jedan minut. Sjela sam da dođem sebi jer mi je ravnoteža bila slaba. Ustala sam i hodala dok ne budem bolje. Zatim se vrtila i krevet da se sve smiri, pokušala sam zaspati ali me od težine glave kao ljuljalo. Sve ovo je prošlo nakon 1 minut kad sam malo hodala pa legla da dođem sebi. Znam da je normalno kad naglo ustanem da nekad ravnoteža zeza međutim nekako sam se ovaj put prepala jer me bas “nosalo” na desnu stranu dok nisam malo vise prohodala i sjela da se glava smiri. Da li je ovo normalno od umora ( slabo spavam) ? (Želim reći da sam hipohondra i da se već bojim i umišljam bolest). Ovo se više nije ponovilo. S poštovanjem

23.9.2021

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovana

Hvala Vam na pitanju. Osjećaj nesigunosti pri hodu u vidu zanošenja može se javiti u stanjima fizičke iscrpljenosti te bih Vam svakoko preporučila da učinite laboratorijske pretrage kako bi isključili anemiju i neka druga stanja koja mogu izazvati slične simptome. Problem nesanice svakako pogoršava postojeći problem te  4 sata spavanja nikako nisu dovoljni odrasloj, mladoj osobi. Savjetovala bih Vam da nesanicu pokušate riješiti mjerama koje nazivamo higijena spavanja što obuhvaća slijedeče:

  1. Odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme  svake večeri, čak i vikendom (povremeno odstupanje je normalno ). To  pomaže cirkadijanom ritmu  i optimizira kvalitetu  Treba odabrati vrijeme za spavanje kada se obično osjećate umorno. Ako dovoljno spavate, trebali biste se prirodno probuditi bez alarma. Ako vam treba budilica, možda  trebati ranije otići na  spavanje.
  2. Izbjegavanje predugog spavanja Što se  rasporedi spavanja vikendom / radnim danom više razlikuju, to će poteškoće spavanja  biti više izražene.
  3. Izbjegavajte drijemanja. Iako je drijemanje dobar način da nadoknadite izgubljeni san, ako imate poteškoća s usnivanjem drijemanje može stvari pogoršati. Ograničite drijemanje na 15 do 20 minuta i to rano poslijepodne.
  4. Temperatura u spavaćoj sobi treba biti ugodna, nikako previsoka. Idealna temperatura je oko 18 stupnjeva celzijusa.
  5. Spavaća soba treba biti zamračena i mirna.
  6. Spavaća soba treba služiti za spavanje te u spavaćoj ne bi trebao biti televizor, računalo, mobitel i drugi elektronički uređaji. Ukoliko ipak se odlučite za elektroničke uređaje  u  spavaćoj sobi trebali bi uključititi  filter plave svjetlosti i staviti ih na noćni način rada.
  7. Prije spavanja treba se suzdržati od kofeina, alkohola i obilnih obroka.
  8. Prestanite pušiti. Pušenje je stimulans koji može poremetiti san, pogotovo neposredno prije
  9. Smanjite slatku hranu i rafinirane ugljikohidrate. Hrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima, poput bijelog kruha, bijele riže i tjestenine tijekom dana, može noću potaknuti budnost i remetiti  duboke,  obnavljajuće faze sna.
  10. Fizička aktivnosti tijekom dana pospješuje san. Ljudi koji redovito vježbaju bolje spavaju noću, a danju se osjećaju manje pospano. Redovito vježbanje također poboljšava simptome nesanice i apneje tijekom spavanja te povećava količinu vremena koje provodite u dubokim fazama sna. Što energičnije vježbate, to spavanje snažnije djeluje. Ali čak i lagana tjelovježba – poput hodanja samo 10 minuta dnevno – poboljšava kvalitetu sna. Vježba ubrzava š metabolizam, podiže tjelesnu temperaturu i stimulira hormone poput kortizola. To nije problem ako se vježba ujutro ili popodne, ali ukoliko je vježbanje kasno navečer  može ometati san. Umjerene ili intenzivnu fizičku aktivnosti ne bi trebalo provoditi u periodu krećem od tri sata prije odlaska na spavanja. Opuštajuće vježbe ili nježno istezanja u večernjim satima mogu pomoći u usnivanju. Može proći nekoliko mjeseci redovitih aktivnosti prije nego što se osjeti značajan učinak na kvalitetu  sna, stoga je potrebno da budete strpljivi i uporni.

Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Možete li mi rastumačiti nalaz MR mozga?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Kako si pomoći kod bolova u koljenima?

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]