Molila bih vas pomoć i savjet!

Moj problem je u tome što godinu dana imam problema sa igranjem mišića koje je ono svakodnevno. Na početku je igranje mišića bilo pre svega u listovima, i na nozi kao i na delu u kome se meri puls na ruci, povremeno se zna javiti i na leđima. Međutim u poslednje vreme meni igraju mišići na levoj i desnoj strani stomaka i ono što me najviše brine je to što se zna desiti da mi igra mišić oko srca u tom delu gde je srce jednostavno primetim fascikulacije odnosno to podrhtavanje pa me zanima da li to znači da mi srce igra i da li je to uopšte moguće. Kada je sve to počelo uplasio sam se da nemam Als jer sam inače mršav ali nemam neku slabost niti nespretnost. Otišao sam kod neurologa odradio krvnu sliku koja je bila uredna i rekla na osnovu pregleda da joj ne deluje da imam atrofije i poslala me kući. Nakon toga sam ja sam odradio kardioloske preglede jer mi igra mišić oko srca znaci ne ubrzan puls nego baš ono trza i to traje nekoliko sekundi tipa 3 i onda stane. Odradio sam ekg, holter, test opterećenja,nosio holter ultra zvuk srca i to je sve bilo u redno mada tada nisam primetio da ovaj deo trza. U toku tih trzaja nemam bolova, nesvestica itd. Moram dodati da sam onako često pod stresom ali mi se ovo dešava i kada nisam. Pošto se neulog ovim problemom očigledno ne bavi dovoljno koju dijagnostiku da ja sam od nje tražim da bi video u čemu je problem. Iz krvne slike imam samo nedostatak vitamina D što ne verujem da može biti povezamo sa ovim. Znači dok ne stignem da odradim emng privatno zanimama ne generalno da li to može srce da igra ili su to neki mišići pored, znači nije u pitanju ubrzani puls nego ono kao što mi trza list na nozi tako mi trza i taj deo oko srca tipa 5, 6 sekunde, pa me zanima da li ste se nekad u praksi susreli sa tim. Meni je neurolog rekao da su u pitanju benigne fascikulacije ali opet mi nije svejedno kad nešto trza oko srca. Sa srcem je inače sve fizioloski uredu jer sam odradio 3 ultra zvuka, dva holtera, 15 ekg i test opterećenja

3.6.2022

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju. Fascikulacije mogu biti simptom brojnih  stanja ali se mogu javiti i u zdravih osoba, te  oko 70 posto zdravih ljudi ima fascikulacije. Rijetko su znak ozbiljnog neuromišićnog poremećaja poput  amiotrofične lateralne skleroze. Trzajevi mogu zahvatiti musklaturu u području jezika, palca, stopala, bedra, ruku i  listova  što je posebno često. Ukoliko su trzajevi jaki i učestali mogu ometati svakodnevne aktivnosti. Dijagnostička obrada koja se radi u bolesnika s fascikulacijama obuhvaća temeljit neurološki pregled, laboratorijske pretrage i elektromioneurografiju (EMNG). Benigni fascikulacijski sindrom  dijagnosticira se kada su fascikulacije jedini simptom i ne postoji drugi znak poremećaja živaca ili mišića. Liječenje ovisi o uzroku tegoba. Ukoliko se radi o benignim fascikulacijama potrebno je eliminirati okidač tegoba. Ponekad se primjenjuju lijekovi  koji smanjuju podražljivost živaca, uključujući karbamazepin, gabapentin, lamotrigin i pregabalin. Za Vaš upit u svezi srca preporučila bih da se obratite specijalisti kardiologu. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Multipla skleroza – molim savjet

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]