Muškarac, 1986 godište, 187cm, 90-92 kg
Ne pušim, Ne pijem alkohol ali pijem Coca Colu, i ne hranim se previše zdravo.
Stresan mi je posao maximalno, imam probleme sa želucem – pijem lansoprazol 30mg dva puta dnevno i iberogast vec dva tjedna.

Bio sam na redovnom sistematskom pregledu te mi je nalaz jetre sljedeci: Jetra: hiperehogenija, bez uočenih fokalizama, u mkl 130mm

– Hiperehogenija – Što ovo znači, jeli ovo pojam za masnu jetru?
– bez uočenih fokalizama – ???
– u mkl 130 mm – jeli ovo normalna veličina jetre?

Unaprijed hvala

Kod vas se vjerojatno radi o promjeni na jetri koju nazivamo nealkoholna masna bolest jetre, a koja se danas smatra jednom od najčešćih bolesti jetre u razvijenim zemljama. Predstavlja promjene u jetri koje sliče alkoholnoj bolesti jetre, a dva glavna oblika bolesti su masna jetra i hepatitis. Iako oštećenje jetre nalikuje promjenama uzrokovanim konzumacijom alkohola, već sam naziv govori da ova bolest nastaje u odsutnosti pretjerane konzumacije alkohola. Danas se nealkoholna masna bolest jetre smatra dijelom tzv. metaboličkog sindroma kojeg čine prekomjerna debljina, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, povišeni krvni tlak i smanjena osjetljivost tkiva na inzulin, koja se nalazi u podlozi niza metaboličkih promjena u organizmu, a na čiju pojavu osobito utječe nezrava ishrana. Nealkoholnu Većina bolesnika s nealkoholnom masnom bolesti jetre nema simptoma, a bolest se najčešće otkriva slučajnim nalazom poremećenih jetrenih testova ili na ultrazvučnom pregledu trbuha zbog nekog drugog razloga. U liječenju ove bolesti preporučuje se postupni gubitak tjelesne težine za bolesnike s prekomjernom debljinom, te dobra regulacija šećera i masnoća u krvi uz pomoć dijete i lijekova. Uz pravilnu ishranu, potporna terapija podrazumijeva primjenu higijensko-dijetetskih mjera, uključujući nadomjestak određenih vitamina u organizmu, izbjegavanje alkohola i drugih štetnih tvari, mirovanje te hepatoprotektivne lijekove, kao što je Silymarin.

Veličina jetre je individualna i dosta ovisi o konstituciji pacijenta. Postoje različiti parametri koji se koriste pri mjerenju veličine jetre i oni se razlikuju od autora do autora. Općenito, može se reći da najveći transverzalni dijametar jetre iznosi 20-22,5 cm. Najveći AP (antero-posteriorni odnosno sprijeda prema nazad) dijametar iznosi od 12,5-15 cm, a najveća dužina površine desnog lobusa je 15-17 cm. Rutinski, najčešće se mjeri AP dijametar jetre u medioklavikularnoj (mkl) liniji koji se kod većine autora smatra normalnim do 15 cm. Također se može reći da je jetra nešto manja kod žena nego kod muškaraca i da postoji pozitivna korelacija između visine i veličine jetre. Isto tako je poznato da se veličina jetre s godinama smanjuje pa i to treba imati na umu prilikom pregleda.

Masna jetra počinje uvećanjem jetre, koja je meka, zaobljenih ivica. Na ultrazvuku se vidi jetra koja je svijetla i sjajna (hiperehogena). Pojedine tkivne strukture imaju različitu gustoću što rezultira različitom jačinom odjeka na UZV slici. Ehogenost pojedine tkivne strukture može se zato stupnjevati od anehogenog (bez odjeka, tamno na UZV slici), preko hipoehogenog, izoehogenog do hiperehogenog. Što je ehogenost neke strukture jača to ona u većoj mjeri reflektira UZV snop prema sondi i prikazuje se svjetlije na ekranu (UZV slici). Hiperehogena polja su ona u kojima je neki ”gušći sadržaj” u odnosu na ostalo tkivo. Na ovom nalazu radi se o homogenoj (jednakomjernoj) promjeni na jetri, što je dodatno pojašnjeno i pojmom “bez uočenih fokalizama”.

Vrlo je bitno analizirati i ostale laboratorijske i biokemijske parametre kako bi se stvorila prava slika o stanju jetre. Najbolje da se obratite svom liječniku, a po potrebi i specijalistu gastroenterologu koji će na osnovi svih nalaza i pretraga moći dati pravi odgovor na vaše pitanje. Svako dobro!