Problem s otečenim nogama

Poštovani, moj dida ima 76 godina. Ima rak prostate već godinama. Prvo mu je operiran, potom se vratio, tada sam ga vozio na zračenja, te onda na kemoterapiju. Prije mjesec dana noge su mu jako otekle, toliko da je sada gotovo nepokretan. Nitko mu više ne želi ili neće pomoći, doktor opće prakse kaže da nema kamo da ga pošalje, doktorica govori da je to posljedica kemoterapije i jednostavno više nitko nema nikakav savjet, osim što su rekli baki, pošto je preslaba i ne može ga baš lako dizati, da prodaju kuću i idu u dom. (živa istina) Molio bih ako imate Vi savjet gdje potražiti pomoć?

3.2.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Obratite se obiteljskom liječniku. Teško bolesna ili teško pokretna osoba ima pravo na njegu u kući. Oteklina na nogama mogu biti posljedica i poremećaj funkcije srca i li bubrega, stoga treba pratiti opće stanje pacijenta i po potrebi intervenirati ukoliko dođe do ugoržavanja vitalnih znakova ili pogoršajnja općeg stanja bolesnika. Ukoliko ste u mogućnosti, dobro bi bilo napraviti kod pacijenta kompletnu krvnu sliku i internistički pregled. Obziroma na dijagnozu karcinoma prostate, specijalist urolog trebao bi procijeniti u kojoj mjeri je pacijentovo stanje posljedica liječenja karcinoma prostate ili je bolest u fazi u kojoj se možda mogu primijeniti i druge terapijske opcije. 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Lezija – molim savjet i mišljenje

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

RTG srca i pluća – molim pojašnjenje

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]

Obiteljska medicina

Hepatitis B i C

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Hepatitis je virusna upala jetre koja dovodi do oštećenja i uništenja jetrenih stanica. Može biti kratkotrajan (akutni) i dugotrajan (kronični). Virusi hepatitisa označavaju se slovima od A do G. Treba napomenuti da se uzrok hepatitisa ponekad ne može objasniti, što upućuje na to da neki virusi još nisu otkriveni. Kronični hepatitis B i C, u […]

Obiteljska medicina

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Arterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]