Anksioznost ili nesto drugo?

Postovanje,

Mome muzu je prije dva mjeseca u 32.godini dijagnostikovan karcinom jednjaka, i to je moj zivot okrenulo bukvalno naopacke. Jedan od glavnih simptoma na koji su mu ljekari skretali paznju (a koji on na srecu nema) jeste otezano gutanje. Nakon njegove dijagnoze dosta sam citala o toj bolesti, i nakon par sedmica iznenada sam osjetila nesto u grlu. Mislila sam da ce proci kada jedem, medjutim zalogaj mi je zastao u grlu, i od tada imam strah. Obrok mi predstavlja veliki stres, i stalno mislim na to. To otezano gutanje nekada jace osjecam nekada slabije, takodjer i knedla u grlu je nekada tu, nekada nestane. Nekada je osjecam bas kao knedlu, nekada kao nesto maleno sto me grebe, i nije uvijek na istom mjestu. Otezano gutanje nekada osjetim u grlu, u smislu da mi je jednostavno tesko pokrenuti samo gutanje, a nekada kao da zalogaj stoji u jednjaku, i osjetim ga cijelom duzinom sve dok ne sidje u zeludac. Imala sam jos dosta nekih simtoma koji se smjenjuju, i povremeno vracaju, kao npr vrtoglavice, blaga dezorjentiranost, utrnulost ruku i nogu, problemi sa vidom (zamagljen vid posebno na daljinu, pritisak u ocima, osjetljivost na svjetlo), bol u prsnoj kosti koja se pojavljuje kada pomijeram ramena, stezanje u vratu, gubitak snage i opsta slabost tijela. Kucni doktor i neurolog smatraju da je u pitanju reakcija na trenutnu situaciju u kojoj se nalazim – anksioznost i depresija. Uradjen mi je EEG i VEP test, kao i nalazi hormona stitne zlijezde i sve je uredno, krva slika takodjer. Dobila sam preporuku za psihoterapeuta, ali koliko god pokusavam ne mogu se rijesiti ovog problema sa gutanjem.
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Srdacan pozdrav!

17.2.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,
slažem se da se radi o reaktivnom stanju s anksioznim smetnjama kao posljedice emocionalnog proživljavanja vezanim uz bolest supruga. Svakako bih preporučila psihoterapiju, uključite se, budite uporni i redovni, potrebno je neko vrijeme kako bi se mogao vidjeti učinak.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]