Nervoza

Pozdrav,imam 22 godine i 3 djece svi su mali najstarija ima 4 godine, ne znam se nosit sa svojom nervozom nervoza počne čim se ujutro probudim najrade bi polupala sve oko sebe budem bahata i bezobrazna narednih sat vremena od buđenja većinom tako dan i nastavi nigdi ne izlazim osim kad se ide u doktora i odvesti djecu na igralište,u kući sam konstantno imamo vrt pa tu izađemo čisto da nismo u 4 zida ali i dalje kad negdi izađem jednostavno neman volju za bit u društvu ili tako nešto sve mi ide na živce samo bi spavala i da me niko ne dira, ali to je neizvedivo, a ne znam kako taj problem riješiti kažu mi da popijem Normabel, ali inače nisam osoba koja uzima tablete za smirenje i što li već to ide sve svjesna sam svog problema i želim ga riješit, ali jednostavno ne ide u glavi mi bude kaos teški imam muža koji dođe i normalno postavi pitanje tipa ako beba plače pita me zašto plače ja na to kako se kaže probijen na živce iznervirao se i kažem mu nepostavljaja mi tako glupa pitanja što ja znam pitaj ga možda ti kaže i tako dosta stvari ima i većinom se svaki dan posvađamo, a najviše zbog te moje nervoze ne znam kako to riješiti. lp

7.7.2020

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,
mogu razumjeti da se osjećate opterećeno i zasićeno. Svakako je važno pokušati pronaći malo vremena za sebe, možda barem sat vremena kada muž dođe kući kako biste proveli to vrijeme kako to Vama odgovara (prošetali, čitali, našli se s nekim na kavi…). Može se početi od malih stvari pa učiniti to barem koji dan u tjednu ili vikendom. I pomoć oko kućanskih obaveza je važna. Važno je također da imate s kime i podijeliti kako se osjećate – to može biti prijateljica ili terapeut… Počnite od takvih stvari.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]