Osoba ima čudne napadaje, nitko ne zna što joj je, pomozite!

Pozdrav

Naime, jedna meni bliska osoba već godinu dana proživljava napade. Prošla je sve kontrolne, fizički je apsolutno zdrava i normalna, ali ne znamo zašto dobija napade. Epilepsija nije, tako su doktori rekli. Često joj dođe mučnina da se na nekoliko sekundi izgubi, teže diše i glava je zaboli, i nakon toga ništa. A napadaji izgledaju ovako: prekrižene ruke, skučeno tijelo, blijedo lice, modre usne, oči koje gledaju prema gore i drhtanje, te stenjanje/jecanje. Osoba se nakon napada smiri, oči joj neko vrijeme lutaju po prostoriji, riječi joj se miješaju, ne može se izraziti, nakon toga zaspe i kada se probudi ničega se ne sjeća. Ne znamo uzrok, prvi napadaj se dogodio kada je mijenjala školu, te nekoliko puta da ni ne znamo razlog. Dosta je zatvorena u sebe, rijetko kada i plače. Tvrdi da osjeća da je nešto pritišće na prsima. Novi napadaj je imala na početku školske godine. Doktori nam ne mogu pomoć.
Hvala unaprijed.

17.9.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

svakako je važno da neurolozi isključe postoje neuroloških poremećaja (prvenstveno epilepsiju), a sljedeća mogućnost jest pregled osobe kod psihijatra jer se može raditi o određenim disocijativnim smetnjama.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Epilepsija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Nuspojave

Depresija i epilepsija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Epilepsija

Epilepsija i spavanje – što mi savjetujete?

Epilepsija

Što je epileptički napad

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Epilepsija i epileptični napadaji neurološka su stanja koja pogađaju milijune ljudi diljem svijeta. Iako se ti izrazi često koriste kao sinonimi, važno je prepoznati da nisu isti. Epileptički napadi su iznenadne, prolazne epizode pojačane električne aktivnosti u mozgu koji mijenjaju ili ometaju način na koji funkcioniraju moždane stanice. Epileptični napadaji su iznenadni, nekontrolirani izboji električne […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Farmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute O rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?