Što je epileptički napad

Epilepsija i epileptični napadaji neurološka su stanja koja pogađaju milijune ljudi diljem svijeta. Iako se ti izrazi često koriste kao sinonimi, važno je prepoznati da nisu isti. Epileptički napadi su iznenadne, prolazne epizode pojačane električne aktivnosti u mozgu koji mijenjaju ili ometaju način na koji funkcioniraju moždane stanice. Epileptični napadaji su iznenadni, nekontrolirani izboji električne aktivnosti u mozgu koji mogu dovesti do širokog raspona simptoma i ponašanja. Oni su obilježje epilepsije, ali se mogu pojaviti i kod osoba bez dijagnoze epilepsije. Mogu se manifestirati promjenama ponašanja ili svijesti, pokretima ili nekim osjetnim fenomenima. Epilepsija i napadaji mogu se razviti kod svake osobe u bilo kojoj dobi. Napadaji i epilepsija češći su kod male djece i starijih osoba.

Ponekad je teško reći kada osoba ima napadaj. Osoba koja ima napadaj može izgledati zbunjeno ili kao da bulji u nešto čega nema. Drugi napadaji mogu uzrokovati da osoba padne, trese se i postane nesvjesna što se događa oko nje.

Epileptički napadaji imaju početak, sredinu i kraj. Simptomi tijekom napadaja obično su stereotipni (javljaju se svaki put na isti ili sličan način), epizodični (dolaze i prolaze) i mogu biti nepredvidivi.

Aura ili upozorenje prvi je simptom napadaja i smatra se dijelom napadaja. Često je aura neopisiv osjećaj. Ponekad ga je lako prepoznati i može biti promjena u osjećaju, senzaciji, mislima ili ponašanju koja je slična svaki put kad se pojavi napadaj.

Sredina napadaja često se naziva iktalna faza. To je vremensko razdoblje od prvih simptoma (uključujući auru) do kraja aktivnosti napadaja. To je u korelaciji s aktivnošću električnog napadaja u mozgu.

Kako napadaj prestaje, nastupa postiktalna faza – to je razdoblje oporavka nakon napadaja. Neki se ljudi odmah oporave dok će drugima trebati nekoliko minuta do sati da se osjećaju kao inače. Vrsta napadaja, kao i dio mozga koji napadaj zahvata, utječe na razdoblje oporavka – koliko dugo može trajati i što se tijekom njega može dogoditi.

Mozak bilo koje osobe može razviti epileptički napad. Bolesnici s epilepsijom imaju niži prag napadaja – to znači da je vjerojatnije da će imati napadaje nego ljudi bez epilepsije iako svaka osoba tijekom svog života može razviti epileptički napadaj.

Važno je uočiti razliku između epileptičkog napadaja i epilepsije.

Epileptični napadaji mogu se općenito kategorizirati u dvije glavne vrste:

1. Fokalni, žarišni napadaji (parcijalni napadaji). Žarišni napadaji nastaju u određenom području mozga. Simptomi mogu varirati ovisno o zahvaćenom dijelu mozga, ali mogu uključivati neobične pokrete, osjete ili emocije. Svijest može biti očuvana ili promijenjena.

2. Generalizirani napadaji. Generalizirani napadaji od početka zahvaćaju obje hemisfere mozga. Često rezultiraju gubitkom svijesti i jakim kontrakcijama mišića (toničko-klonički napadaji). Ostale vrste generaliziranih napadaja uključuju napadaje odsutnosti (kratki gubici svijesti) i mioklonizme (iznenadni, kratki trzaji mišića).

Koji su uzroci epileptičkih napadaja?

Osoba može razviti epileptički napadaj zbog fizičkog uzroka. To može biti akutna bolest, različite supstance, trauma i druga stanja. U tim se slučajevima napadaji nazivaju “provocirani”.

Epileptičke napadaje mogu potaknuti različiti čimbenici, uključujući:

– Ozljede ili traume mozga

– Tumori mozga

– Genetski faktori

– Infekcije kao što je meningitis

– Metabolička neravnoteža

– Odvikavanje od droge ili alkohola

– Moždani udar

– Strukturne abnormalnosti mozga

Što obuhvaća dijagnostičku obradu epileptičkih napadaja?

Dijagnosticiranje epileptičkih napadaja uključuje sveobuhvatnu procjenu, uključujući povijest bolesti,

elektroencefalogram (EEG) za snimanje aktivnosti mozga, slikovne testove poput MR ili MSCT snimku mozga, laboratorijske pretrage za isključivanje metaboličkih uzroka

Što je epilepsija

Epilepsija je kronični neurološki poremećaj karakteriziran ponavljajućim, neprovociranim epileptičkim napadajima. Dijagnosticira se kada osoba doživi najmanje dva neprovocirana napadaja u razmaku od više od 24 sata. Epilepsija se može razviti u bilo kojoj dobi i ima brojne moguće uzroke, uključujući genetsku predispoziciju i ozljede mozga. Postoje mnoge vrste napadaja. Bolesnici s epilepsijom mogu imati više od jedne vrste napadaja.

Koje su ključne razlike između epileptičkih napadaja i epilepsije?

Epilepsija i epileptički napadi razlikuju se u svojoj učestalosti, uzrocima i liječenju. Epileptični napadaji mogu se pojaviti kao izolirani događaji i ne moraju nužno dovesti do dijagnoze epilepsije. Epilepsija je kronično stanje karakterizirano ponavljajućim napadajima.

Za razliku od epilepsije, epileptični napadaji se dijagnosticiraju na temelju uočenih simptoma i ne moraju uvijek dovesti do dijagnoze epilepsije. Epilepsija se dijagnosticira kada osoba doživi višestruke neprovocirane napadaje. Epileptičke napadaje mogu izazvati različiti čimbenici, uključujući akutne bolesti ili ozljede. Epilepsija često nema prepoznatljiv uzrok, iako može biti posljedica ozljeda mozga, infekcija, genetike ili drugih čimbenika.

Liječenje epileptičkih napadaja ovisi o temeljnom uzroku i ne mora zahtijevati doživotno liječenje. Za razliku od epileptičkih napada epilepsija obično zahtijeva kontinuirano liječenje i liječenje često uključuje lijekove protiv napadaja koji se nazivaju antiepileptici

Epileptični napadaji i epilepsija povezana su, ali različita neurološka stanja. Epileptički napadaji su epizodni, iznenadni događaji karakterizirani abnormalnom moždanom aktivnošću, dok je epilepsija kronično stanje definirano ponavljajućim neprovociranim napadajima. Razumijevanje ovih razlika ključno je za točnu dijagnozu i odgovarajuće liječenje, budući da pristupi liječenju mogu značajno varirati ovisno o tome da li se radi o izoliranom napadu ili epilepsiji. Rana dijagnoza i odgovarajuće liječenje mogu uvelike poboljšati kvalitetu života osoba pogođenih ovim stanjima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EEG

Možete li mi pojasniti EEG nalaz

Antidepresivi

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Antiepileptici

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

EEG

Epileptički napadaj nakon godinu dana – molim Vaše mišljenje

Epilepsija

Epilepsija i spavanje

Dobar san je vrlo bitan za normalno funkcioniranje i predstavlja važan dio života. Potreban je za kognitivno i tjelesno zdravlje te uz ostale zdrave životne navike poput uravnotežene prehrane i redovite tjelovježbe bitan je za dobru kvalitetu života. Epilepsija je skupina od preko 30 poremećaja kod kojih abnormalna aktivnost mozga uzrokuje sklonost napadajima. Po učestalosti […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Nesvjestica i vrtoglavice – molim pomoć

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Možete li mi očitati CT mozga?

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]