Socijalni anksiozni poremećaj, panični poremećaj

Pozdrav !!

Zanima me par sitnica oko psihološkog savjetovanja. Već s istim imam iskustva, idem na KBT već duže vrijeme. Prvi moj pregled kod psihijatrice je bio 14.9.2015., na prijedlog mog obiteljskog liječnika, jer mu je supruga ta ista psihijatrica pa se s njom konzultirao o tome da li mi je uopće potrebna KBT za moj problem koji imam već duže vrijeme.

Studentica sam medicine od 2011. godine (tada sam upisala prvu godinu) nakon jednogodišnje pauze iza završenog općeg smijera srednje medicinske škole. Sada sam još uvijek na drugoj godini. Prvu sam bila pala i onda nakon toga upisala drugu. No, svo vrijeme mi na fax-u ne ide, neuspješna sam, i skroz slabo polažen ispite, a s druge strane stalno učim i ulažem u taj fax, kako financijski tako i svojim trudom. No, jednostavno ne ide, ako i nešto položim to bude nakon dugo vremena, a stvarno bih volila jednog dana biti doktorica.

I tako sam odlučila otići kod doktorice. U početku nisam bila baš otvorena prema njoj i trebalo mi je dosta seansi da se barnem malo opustim s doktoricom. Trudila se oko mene i stvarno je pokazala inicijativu i pokazala se kao dobra doktorica, a i osoba. To potvrđuje i činjenica, jer sam se raspitivala o doktorici kod prijateljice koja ima dugo iskustvo s psihijatrima i s tim odjelom. No, jednostavno s moje strane nešto nije bilo ok. Tako da što se tiče doktorice kao terapeuta, sve je ful-dobro, mlada je (možda nekih 35-40 godina), požrtvovana i trudi se oko mene i stvarno je dobra. Seansa traje oko sat vremena, ponekad su trajale i 10-15 min duže, ali to je zato jer je doktorica cekala da nešto napravim.

Uvod u KBT je bio 27.10. 2015., zadnja (13.) seansa je bila 12.5. i zadnja verificirana dijagnoza po povijesti bolesti prema MKB-u je F40.1; F41.9; 41.0 elementi. To je što se tiče nalaza što je kod mene. Na žalost karton nemam kod sebe pa ne znam da li je doktorica još što kasnije uočila i nadopisala u njega.

U međuvremenu sam bila od strane doktorice upućena na pregled kod psihologa. Sama doktorica je rekla da mi je nalaz dobar. Prepisala mi je i antidepresive (sertralin 100,0,0 mg). Pijem ga svo vrijeme, a prije ispita (najveći problem su mi usmena ispitivanja, a pismena malo manje) popijem i normabel od 2 mg jer mi smanji anksioznost.

Ono što nisam sigurna je bi’ li trebala možda prestati ići na te KBT seanse ili možda promjeniti doktoricu? Postoji još jedna doktorica na odjelu koja se bavi KBT-om, pa sam u razmišljanju da je možda neko riješenje da se prebacim kod nje. Već dugo idem na terapiju, a ne vidim nikakvog poboljšanja. Čak je i doktorica na posljednjoj seansi rekla da ide dosta sporo.
Cak sam u razmisljanju da pitam doktoricu da mi privatno drži seanse, ali nisam sigurna da li je to ok.
S mog gledišta, mislim da u posljednje vrijeme imamo prevelike pauze između seansi i da je to ono što mi nikako ne ide u prilog. Vrijeme prolazi i gubim ga, a nemam ga baš previše na raspolaganju jer je kraj godine vrlo blizu, a ja ove godine nisam upisala ni jednu ocijenu.

Napisat ću vam dosadašnjih nekoliko seansi u 2016. godini:
3.02 – 8. seansa;
22.02. – 9. seansa;
24.03. – 10. seansa;
18.04. – 11. seansa;
28.04. – 12. seansa;
12. 05. – 13. seansa
… i sada čekam da me pozovu na sljedeću, koja izgleda neće biti u skorašnje vrijeme jer mi je doktorica rekla da je do 5.07. na godišnjem.
Rekla sam joj da sam slobodna samo 1.-15.7. i 1.-15.8. jer u međuvremenu imam rokove pa nikako ne mogu pa je rekla da će me administrator nazvati i reci mi kad ima slobodan termin.

Ispravite me ako imam pogrešan dojam o tim rasporedima seansi.

Zaboravila sam napomeniti da idem na uputnicu.

I naravno zanima me vaše mišljenje o svem tome.
Hvala Vam lijepa unaprijed

Srdačan pozdrav

13.7.2016

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

 

slažem se da je kod Vas važna psihoterapija u liječenju tegoba koje imate. Prema ovome kako ste opisali, imate doktoricu koja se zaista trudi oko vas. I ona vjerojatno pokušava napraviti najbolje što može i koliko često može obzirom na svoj raspored i obaveze koje ima. 

O promjeni liječnika ili da li biste pokušali ići privatno, najbolje da Vi odlučite. Ako Vam se čini da rezultati nisu zadovoljavajući, uz sav iskreni trud, možete pokušati s nečim drugim. Možete uostalom i o tome razgovarati sa svojom doktoricom. 

 

Srdačan pozdrav i sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]