Socijalni anksiozni poremećaj, panični poremećaj

Pozdrav !!

Zanima me par sitnica oko psihološkog savjetovanja. Već s istim imam iskustva, idem na KBT već duže vrijeme. Prvi moj pregled kod psihijatrice je bio 14.9.2015., na prijedlog mog obiteljskog liječnika, jer mu je supruga ta ista psihijatrica pa se s njom konzultirao o tome da li mi je uopće potrebna KBT za moj problem koji imam već duže vrijeme.

Studentica sam medicine od 2011. godine (tada sam upisala prvu godinu) nakon jednogodišnje pauze iza završenog općeg smijera srednje medicinske škole. Sada sam još uvijek na drugoj godini. Prvu sam bila pala i onda nakon toga upisala drugu. No, svo vrijeme mi na fax-u ne ide, neuspješna sam, i skroz slabo polažen ispite, a s druge strane stalno učim i ulažem u taj fax, kako financijski tako i svojim trudom. No, jednostavno ne ide, ako i nešto položim to bude nakon dugo vremena, a stvarno bih volila jednog dana biti doktorica.

I tako sam odlučila otići kod doktorice. U početku nisam bila baš otvorena prema njoj i trebalo mi je dosta seansi da se barnem malo opustim s doktoricom. Trudila se oko mene i stvarno je pokazala inicijativu i pokazala se kao dobra doktorica, a i osoba. To potvrđuje i činjenica, jer sam se raspitivala o doktorici kod prijateljice koja ima dugo iskustvo s psihijatrima i s tim odjelom. No, jednostavno s moje strane nešto nije bilo ok. Tako da što se tiče doktorice kao terapeuta, sve je ful-dobro, mlada je (možda nekih 35-40 godina), požrtvovana i trudi se oko mene i stvarno je dobra. Seansa traje oko sat vremena, ponekad su trajale i 10-15 min duže, ali to je zato jer je doktorica cekala da nešto napravim.

Uvod u KBT je bio 27.10. 2015., zadnja (13.) seansa je bila 12.5. i zadnja verificirana dijagnoza po povijesti bolesti prema MKB-u je F40.1; F41.9; 41.0 elementi. To je što se tiče nalaza što je kod mene. Na žalost karton nemam kod sebe pa ne znam da li je doktorica još što kasnije uočila i nadopisala u njega.

U međuvremenu sam bila od strane doktorice upućena na pregled kod psihologa. Sama doktorica je rekla da mi je nalaz dobar. Prepisala mi je i antidepresive (sertralin 100,0,0 mg). Pijem ga svo vrijeme, a prije ispita (najveći problem su mi usmena ispitivanja, a pismena malo manje) popijem i normabel od 2 mg jer mi smanji anksioznost.

Ono što nisam sigurna je bi’ li trebala možda prestati ići na te KBT seanse ili možda promjeniti doktoricu? Postoji još jedna doktorica na odjelu koja se bavi KBT-om, pa sam u razmišljanju da je možda neko riješenje da se prebacim kod nje. Već dugo idem na terapiju, a ne vidim nikakvog poboljšanja. Čak je i doktorica na posljednjoj seansi rekla da ide dosta sporo.
Cak sam u razmisljanju da pitam doktoricu da mi privatno drži seanse, ali nisam sigurna da li je to ok.
S mog gledišta, mislim da u posljednje vrijeme imamo prevelike pauze između seansi i da je to ono što mi nikako ne ide u prilog. Vrijeme prolazi i gubim ga, a nemam ga baš previše na raspolaganju jer je kraj godine vrlo blizu, a ja ove godine nisam upisala ni jednu ocijenu.

Napisat ću vam dosadašnjih nekoliko seansi u 2016. godini:
3.02 – 8. seansa;
22.02. – 9. seansa;
24.03. – 10. seansa;
18.04. – 11. seansa;
28.04. – 12. seansa;
12. 05. – 13. seansa
… i sada čekam da me pozovu na sljedeću, koja izgleda neće biti u skorašnje vrijeme jer mi je doktorica rekla da je do 5.07. na godišnjem.
Rekla sam joj da sam slobodna samo 1.-15.7. i 1.-15.8. jer u međuvremenu imam rokove pa nikako ne mogu pa je rekla da će me administrator nazvati i reci mi kad ima slobodan termin.

Ispravite me ako imam pogrešan dojam o tim rasporedima seansi.

Zaboravila sam napomeniti da idem na uputnicu.

I naravno zanima me vaše mišljenje o svem tome.
Hvala Vam lijepa unaprijed

Srdačan pozdrav

13.7.2016

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

 

slažem se da je kod Vas važna psihoterapija u liječenju tegoba koje imate. Prema ovome kako ste opisali, imate doktoricu koja se zaista trudi oko vas. I ona vjerojatno pokušava napraviti najbolje što može i koliko često može obzirom na svoj raspored i obaveze koje ima. 

O promjeni liječnika ili da li biste pokušali ići privatno, najbolje da Vi odlučite. Ako Vam se čini da rezultati nisu zadovoljavajući, uz sav iskreni trud, možete pokušati s nečim drugim. Možete uostalom i o tome razgovarati sa svojom doktoricom. 

 

Srdačan pozdrav i sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]