Strah od gutanja

Poštovani, žensko sam, 27 godina i imam problema s gutanjem. Problem i se javljao i prije, ali ne u ovoj mjeri i brzo bi se povukao. Ovaj put ne vjerujem da će me tek tako pustiti. Bojim se da nije nešto ozbiljnije u pitanju. Naime, jako teško gutam. Sve je krenulo time što mi je u zadnje vrijeme hrana učestalo zastajala u grlu i od toga se javio strah od gušenja. Bila sam kod liječnika, prvo mi je pregledao štitnjacu sve ok, zatim me poslao na gastroskopiju. Ona je pokazala blagu upalu jednjaka zbog čega mi je prepisao lijekove smatrajući da je to i uzrok otežanog gutanja. No, ja sam gotovo sigurna da je nešto drugo posrijedi. Moj problem s gutanjem se javlja na početku gutanja: kada trebam napraviti mišićni pokret grlom da bi hrana krenula kroz njega. Kao da imam neku blokadu u glavi za svjesno napraviti tu kontrakciju. Do nje ne dolazi spontano, već nakon naprezanja i to je ono što mi stvara strah jer ako mi hrana slučajno zastane u grlu da bi je pomaknula moram što prije napraviti tu kontrakciju grla, a pogotovo u takvoj paničnoj situaciji ona predstavlja još veći problem. Ponekad imam blokade s navedenom kontrakcijom čak i prilikom gutanja pljuvačke. Tablete gotovo ni ne gutam jer imam panični strah. Najgore je kod ljepljive, tvrde, klizave hrane, ma skoro svega. Hranu žvačem dok se ne pretvori u kašu, a onda ju isto tek od petog pokušaja progutam. Jedino tekuće stvari i pudinge gutam donekle bez problema. Najviše se bojim da nije neka neurološka bolest? Što bi mogao biti uzrok ovakvog nečeg? Je li zaista sve može biti na psihičkoj bazi? Inače imam cistu u sinusu i kronične upale, uvijek osjećam sekret u grlu, može li to bit uzrok navedenih problema? Hvala vam unaprijed.

25.7.2017

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

naravno da je uvijek potrebno pro napraviti detaljnu tjelesnu obradu, kako bi se isključilo postojanje neke fizičke bolesti. No, diferencijalno dijagnostički dolazi u obzir i psihički uzrok koji dovodi do ovih smetnji, a liječi se psihoterapijski. Ponekad u kombinaciji s antidepresivima. 

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]