Živim u disfunkcionalnoj obitelji, molila bih vas za savjet!

Javljam se jer bih zaista trebala savjet i preporuku što da učinim. Radi se o tome da živim u izrazito dinsfunkcionalnoj familiji. Živim sa majkom, dvoje braće i jednom sestrom. Izgubila sam tatu kad sam bila mala i od onda je krenulo sve nizbrdo. Dva puta sam se selila jer je moj djed bio užasan. Moja mama je puno toga prošla u životu, ali u zadnje dvije godine njezino ponašanje je doslovno neizdrživo. Ne prođe niti jedan tjedan da ne bude neka svađa kod kuće s bratom oko novaca, oko toga jer on ne radi nešto po dvorištu ( da se razumijemo nije ni on buket ruža i svaki vikend ide u klub i troši novce bezveze dok moja sestra i ja radimo, ja i dva posla da bih mogla studirati i imati novce za ljeto, a studiram stomatologiju ). Te svađe nisu normalne svađe, padaju jako teške riječi, ona počne skakati, napadati, fizički se obračunava, psuje i vrijeđa. Često izbiju i tučnjave, tako je bilo jučer što me ponukalo da Vam se javim. Mene je najviše strah za mojeg mlađeg brata, kako će to utjecati na njegov razvitak, pogotovo jer je u pubertetu i ovako mu je dovoljno teško, a ne bih si nikad oprostila da krene krivim putem, a da sam ja samo stajala skrštenih ruku. Molim Vas da ovo ostane između nas i nadam se da ćete me moći usmjeriti jer ja stvarno ne znam kuda bi dalje, a s vremenom postaje sve gore i gore i sve mi se više čini da bi moglo završiti kobno.

3.6.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

s obzirom da prema opisu ne možemo reći da se kod brata radi o teškoj duševnoj bolesti, da bi se uključio u neku vrstu liječenja potrebna je njegova motivacija. Naravno, ako se radi o situacijama u kojima njegova agresija eskalira i na bilo koji način ugrožava sigurnost nekoga od vas, potrebno je pozvati policiju što može pokrenuti postupak za obiteljsko nasilje. Tek temeljem toga može mu se izreći mjera obaveznog uključivanja u psihijatrijsko liječenje.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?