Depresivni poremećaj

Depresivni poremećaj je psihijatrijska dijagnoza koja predstavlja veliki svijetski zdravstveni problem. Jedan od sedam ljudi može oboljeti od tog poremećaja.

Depresivni poremećaj je psihijatrijska dijagnoza koja predstavlja veliki svijetski zdravstveni problem. Jedan od sedam ljudi može oboljeti od tog poremećaja. Od te bolesti oboljeva se u svim životnim dobima,od djetinjstva,adolescencije,odrasle dobi do starosti.

Najčešće se oboljeva u srednjoj životnoj dobi,što je i uzrok velikom broju bolovanja i radne nefunkcionalnosti. Činjenica  da postoji i povećni rizik od suicida  je znak da se radi o teškom poremećaju koji zahtjeva brzo dijagnosticiranje i liječenje kako bi se prevenirao rizik.

Oboljevanje od depresije u populaciji  kreće se od 10-15% prema  podacima sprovedenih istraživanja.

 Depresivni poremećaji se klasificiraju prema psihijatrijskoj klasifikaciji MKB-10: 

  • blage depresivne epizode
  • umjerene depresivne epizode
  • teške depresivne epizode bez psihotičnih simptoma
  • teške depresivne epizode sa psihotičnim simptomima

Najčešći simptomi depresije jesu depresivno raspoloženje,gubitak zanimanja i zadovoljstva u  uobičajenim aktivnostima, smanjena životna energija.
Česti simptomi su poremećaj apetita,poremećaj koncentracije, porermećaj pažnje,smanjeno samopoštovanje i samopouzdanje, ideje krivnje i bezvrijednosti,

Pesimističan pogled na budućnost . Od depresivnog poremećaja češeće obolijevaju žene što je povezano sa hormonalnim faktorima, psihosocijalnim stresovima , trudnoćama i porodima , nakon menopauze rizik za depresiju žena smanjuje se i približava onom kod muškaraca.

Kod polovice bolesnika sa depresijom nazanačeni su prodromalni simptomi prije samog razvoja značajnog  depresivnog poremećaja, najčešće su to tjeskoba , razdražljivost ili blaga tuga a mogu trajati u periodu od nekoliko mjeseci do više godina dok se bolest ne dijagnosticira.najčešć je to u periodu od 4-30 tjedana za blagu do umjerenu depersivnu epizodu , od 6- 8 mjeseci za tešku depresivnu epizodu . Bolest se nakon sprovedenog liječenja za koje se preporuča liječenje u trajanu od 8-12 mjeseci od nestanaka simptoma do dugotrajnijige liječenje u relapsima i kod težih kronificiranih depresivnih poremećaj.

Depresija uzrokuje velike poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju dovodi do problema u socijalnom funkcioniranju, povećanom rizku za suicid kao i za oboljevanje od drugih bolesti osobito kardiovaskularnih uz to je mortalite pvečan i do dva puta u odnosu na ostalu populaciju.
Dijagnoza depresivnih poremećaja se postavlja prema navedenim kriterijima iz psihijatrijske klasifikacije prema MKB-10. Depresivni poremećaj je složeni poremećaj uzrokovan djelovanjem bioloških, socijalnih i psiholoških čimbenika. Genetski čimbenici mogu utjecati na razvoj depresivnog poremećaja ali samo djelomično a ne u cijelosti.

Velik broj bolesnika depresivne epizode u početku je neliječen i do deset mjeseci u prosjeku.
Kod osoba oboljelih od depresivnih poremećaja česte u komplikacije a najozbiljnija komplikacija jesu suicidalne misli i ideje

Dva su razdoblja povezana sa suicidalnim rizkom , u početku  depresivne epizode kada se bolsnik suočava sa težnom simptoma kao i prilikom „ izlaska „ iz depresivne eizode   kada osim provođenja“inventure života“ima  i snage za provođenje suicidnih razmišljanjaNajšeće su u riziku osobe koje boluju od dugotrajnog teškog depresivnog poremećaja.i osobe impulzivnog ponašanja.

U povećanom riziku od oboljevanja od depresije su i osobe starije dobi, oboljeli od nekih tjelesnih bolesti kao i žene u postpartalnom periodu. 2/3 bolesnika sa depresivnim poremećajem će se u potpunosti oporaviti a kod 1/3 će se razviti kronična bolest.
Mora se uključiti farmakološko liječenje antidepresivima koji se mogu kombinirati sa stabilizatorom raspoloženja, antipsihotikom,anksiolitikom ili hipnotikom ovisno o težini depresivnih simtoma. Liječenje antidepresivima dovodi do regulacije  alfa adrenerguičkih i 5-HT2 receptora. Liječenjem se najčešće započne nakon postavljanja ispravne dijagnoze i uvođenjem  antidepresiva koji je učinkovit  sa najmanjim rizikom za nuspojave  najvažnije je da se koristi u odgovrajućoj dozi.
Aktuleno su u prvoj liniji liječenja  antidepresivni iz grupe SSRI- specifični in inhibitori ponovne pohrane serotonina , zatim antidepresivi sa dualnim djelovanjem koji dejeluju i kao specifični inhibitotri ponovn pohrane serotonina i noradrenalina.. zatim triciklički , tetracikličaki antidepresivi , Mao inhibitori, i ostali. Potrebno ih je uzimati nekoliko tjedana da bi se uočio terapijski učinak. Liječenje je potrebno sprovoditi više mjeseci nakon gubitka simptoma u prvoj depresivnoj epizodi, a u ponovljenim epizodama depresije potrebno je dugotrajnije liječenje u nekim slučajevima i do 24 mjeseca, a u višekratno ponavljajućim depresivnim poremećajima dugotrajno.
Učinkovito liječenje dovodi do poboljšanja depresije do povlačenja simptoma, što poboljšava cjeupno  fukcioniranje pacijenta, manjeg rizika od oboljevanja od drugih bolesti, smanjena je neproduktivnost na poslu i odsutanost zbog bolavanja te samim tim  manje otrećuje zdravstveni sustav.
Uz lijekove važno je u liječenju depresivnog poremećaja koristiti i psihoterapiju, najčešće je to suportivna psihoterapija i kognitivno bihevioralna terapija, a ovisno o individualnim slučajevima i samom pristupu psihijatra – terapeuta dolaze u obzir i ostale metode psihoterapijskog tretmana.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Fiziološki proces

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

Djeca

Ulcerozni kolitis kod djece

Kronične upalne bolesti crijeva (IBD) – Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i neklasificirana upalna bolest crijeva sve se češće dijagnosticiraju u dječjoj i adolescentnoj dobi. Ulcerozni kolitis kronična je upala debelog crijeva nepoznatog uzroka koja obično počinje u rektumu i širi se proksimalno na kolon dok Chronova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od […]

AKS

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?