Depresija u starijoj životnoj dobi

Depresija, kako je danas stručnjaci shvaćaju zapravo je kontinuum raspoloženja koji ide od uobičajene tuge do patološki teške depresije. Ona, prema tome može biti simptom.

Depresija, kako je danas stručnjaci shvaćaju zapravo je kontinuum raspoloženja koji ide od uobičajene tuge do patološki teške depresije. Ona, prema tome može biti simptom, prolazno loše raspoloženje koje traje neki dio dana, neko vrijeme i nešto je što smo svi barem jednom u životu iskusili. Kada loše raspoloženje traje duže, dakle prisutno je više od dva tjedna većim dijelom dana te ometa normalno funkcioniranje, govorimo o kliničkim simptomima depresije.

Istraživanja su pokazala da u starijoj životnoj dobi ljudi koji su depresivni postaju izrazito zabrinuti za somatsko stanje odnosno svoje fizičko zdravlje a da poprilično minimiziraju osjećaj tuge. Stoga treba uzimati pažljivu anamnezu i tijekom intervjua ovi pacijenti iznose druge simptome depresije koji pomažu u postavljanju ispravne dijagnoze.

Nerijetko pacijenti budu apatični, kao da nemaju emocija prema nekom cilju ili kao da nemaju cilja, što može biti povezano s kognitivnim problemima te s vaskularnom bolesti mozga kao i nekim degenerativnim bolestima. Stoga je potrebna obrada od strane neurologa kako bi se diferencijalno dijagnostički razlučilo da li se radi o apatiji koja je primarno poremećaj motivacije za razliku od depresije koja će tijekom tretmana reagirati na lijekove i psihološku pomoć (kognitivno-bihevioralnu terapiju, interpersonalnu psihoterapiju, suportivne dinamske terapije). Često je preklapanje simptoma depresije sa komorbidnim simptomima nerijetko prisutnih somatskih bolesti, somatizacije uz žaljenje na fizičke bolove, neobjašnjivi bolni sindromi, psudodemencija, osamnljenost, nesanica, poremećaji ponašanja. Kao i u svakoj odluci glede izbora farmakoterapije, i kod osoba starije životne dobi nužno je misliti na individualne razlike u farmakodinamici i farmakokinetici.

Farmakodinamski, dolazi u ovoj dobi do promjene u broju receptora kao i do promjene homeostatskih mehanizama. Tako je oslabljen ortostatski odgovor, termoregulacija, povećan je rizik od pojave delirija. Nerijetko poradi toga dolazi do različitih nuspojava i kod manjih doza, odnosno koncentaracije antidepresiva (npr. antimuskarinske nuspojave kod trikcikličkih antidepresiva). Promijenjena farmakodinamika može biti razlog i oslabljenog odgovora na pojedine lijekove. Farmakokinetika se odnosi na reduciranu funkciju bubrežnog klirensa glavnih i općenito aktivnih metabolita, smanjenog mikrosomalnog metabolizma uključujući i P450 enzimski sustav. Smanjena je masa jetre kao i protok krvi kroz nju, manje su vrijednosti albumina i sposobnost vezanja u plazmi.

Poradi svega ovoga preporuka je izbjegavati sve one lijekove koji su blokatori alfa 1-adrenoreceptora, lijekove koji imaju antimuskarinska svojstva,  lijekove koji su jače sedativni kao i sve one lijekove koji se metaboliziraju preko P450 enzimskog sustava.

Osnovni postulat kod uvođenja antidepresiva, baš kao i kod uvođenja bilo kojeg lijeka jest započeti liječenje s najmanjom dozom koja djeluje te polako povisivati dozu na optimalnu./Start slow, go low/.

Kod liječenja depresije u starije životne dobi važno je također uzeti u obzir koje sve lijekove osoba uzima a propisani su od strane drugih specijalista. Kod uvođenja lijeka važno je razumjeti pacijentov doživljaj vlastite bolesti, kao i doživljaj njegove obitelji. Nerijetko se članovi obitelji pitaju da li se zapravo radi o lijenosti, prkosu ili traženju pažnje kada bolesnik počne iznositi svoje simptome i može postati zahtjevan za okolinu. Također je važno razlučiti simptome jer u ovoj dobi postoji niz somatskih simptoma koji se mogu preklapati sa psihološkim doživljajem. Kod uvođenja lijeka nužno je objasniti djelovanje lijeka kao i vrijeme potrebno da lijek počne djelovati (potrebno je i do šest tjedana).

Danas se u liječenju depresije u starijoj životnoj dobi najčešće koriste SSRI, od kojih su najzastupljeniji sertralin, citalopram i escitalopram koji nisu sedativni te u slučaju nesanice povezane s depresijom i mirtazapin, a za koje su praćenja pokazala da imaju najmanje nuspojava.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Endoksopija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]