Olanzapin

U kliničkoj praksi svakodnevno se susrećemo s raznim psihijatrijskim dijagnozama koje se mogu shvatiti u kontekstu lakših psihičkih poremećaja pa sve do pravih i teških duševnih bolesti.

U kliničkoj praksi svakodnevno se susrećemo s raznim psihijatrijskim dijagnozama koje se mogu shvatiti u kontekstu lakših psihičkih poremećaja pa sve do pravih i teških duševnih bolesti. Iako je u velikom broju slučajeva etiološki teško razjasniti psihička stanja u kojima se pacijenti nalaze, znači ne možemo točno povezati neki uzrok kao razlog psihičke destabilizacije, utješno je da u terapijskom smislu znamo i možemo smanjiti smetnje, ako ne u potpunosti ih i otkloniti. Postoje različiti terapijski pristupi liječenju; jedan dio psihijatara oslanja se uglavnom na lijekove, drugi pak na razne psihoterapijske metode, ali čini se kako je kombinacija lijekova i psihoterapije najdjelotvornija.

U skladu s tim, svaki psihofarmak, dakle lijek koji djeluje na mozak, ima i te kako svoje mjesto i važnu primjenu u liječenju, a pogotovo ukoliko se radi o težim duševnim smetnjama. U teže psihičke smetnje ubrajamo u užem smislu psihotične poremećaje, poremećaje raspoloženja, a ponekada i poremećaje ličnosti i ponašanja odraslih, ali i organske mentalne poremećaje – smetnje koje se ispoljavaju zbog narušenog tjelesnog zdravlja, poglavito bolesti mozga.

Olanzapin je antipsihotik i stabilizator raspoloženja, lijek koji djeluje na središnji živčani sustav i uklanja sumanute ideje i halucinacije, dovodi do smirivanja nemira i napetosti. U kemijskom smislu, olanzapin je antipsihotik sa širokim farmakološkim djelovanjem na brojne neurotransmiterske receptore. Ispitivanja su pokazala da postoji afinitet olanzapina za serotoninske, dopaminske, muskarinske, adrenergičke i histaminske receptore. Od svih tih receptora, nama je najbitnije antagonističko djelovanje olanzapina na serotoninske, dopaminske i kolinergičke receptore. Vezujući se na ciljna mjesta u mozgu, lijek dovodi do stabilizacije poremećene kemijske ravnoteže u mozgu, što se u ponašanju bolesnika manifestira kao poboljšanje stanja – dolazi do sređivanja tijeka i sadržaja misli, sumanuteideje blijede ili u potpunosti nestaju, obmane osjetila – halucinacije također u bitnome blijede ili nestaju, nemir i napetost se reduciraju. Lijek je interestantan zbog pozitivnog djelovanja na raspoloženje koje postaje adekvatnije, skladnije. Da bi se postigao ovakav terapijski efekt potrebno je izvjesno vrijeme redovnog uzimanja lijeka u propisanoj dnevnoj dozi, a očekivano vrijeme poboljšanja je negdje od dva do šest tjedana. Stoga treba pacijenta, ali i njemu bliske osobe, uputiti na to da će se poboljšanje psihičkog stanja zbivati postepeno, uz redovno uzimanje lijeka na propisani način i u dozi koja je terapijska. Uz pozitivne učinke, olanzapin može dovesti, i to se relativno često dešava, do određenih nuspojava: dobivanje na tjelesnoj težini je vjerojatno najvidljiviji nuzefekt lijeka. Pacijenti se često žale na pojačani apetit koji teško kontroliraju. Jedan dio njih zbog toga izostavlja lijek i na taj način ponovno mogu dovesti svoju bolest u pogoršano stanje. Stoga je nužno upozoriti na ovu neželjenu pojavu. Manje vidljiva nuspojava objedinjena je u metaboličkom sindromu – porastu razine kolesterola, krvnog tlaka, povišenju razine šećera u krvi, nakupljanju masnog tikiva u području trbuha. Treba svakako odvagnuti dobre i loše strane terapije, poticati pacijente da se brinu za svoje zdravlje, da ga održavaju i unapređuju jer unatoč naporima još uvijek postoji određeni zazor od stigme kod psihijatrijskih pacijenata. Dobrobit lijeka i pozitivan učinak ipak su daleko povoljniji i bitniji u odnosu na moguće neželjene efekte terapije. Stoga ne bi trebalo biti dileme da li uzimati dokazano učinkovit i dostupan lijek ili ne. Još jedna od prednosti ovog lijeka bila bi potreba uzimanja samo jedne vrste tableta, nešto što zovemo monoterapija, jer mu je djelovanje takvo da pokriva niz psihičkih tegoba pa se time lakše procjenjuje njegovo djelovanje i određuje doziranje. Kako se lijek proizvodi u obliku tableta koje su topljive u ustima, gotovo se trenutno stavljene na jezik rastapaju i apsorbiraju, to je primjena ovakve terapije značajno olakšana kod onih bolesnika koji nisu suradljivi i skloni su izbjegavanju uzimanja lijeka, a u čemu su neki naši pacijetni razvili zavidnu spretnost. Ovakva tableta olakšava kontrolu uzimanja farmaka u bolničkim uvjetima ali i u nastavku liječenja, gdje su članovi obitelji parteneri u liječenju. Njima je briga oko urednog uzimanja propisnog lijeka olakšana, a i samim pacijentima je tableta primamljivog dizajna.

Iako možda nije nužno potrebno, nije naodmet još jednom ponoviti da je preduvjet očuvanja zdravlja bolesnika koji imaju antipsihotičnu terapiju uvijek i iznova napomenuti nužnost redovnog uzimanja lijeka, što povećava šanse za dugotrajnu stabilnu funkcionalnost u svim životnim segmentima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Higijena spavanja

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Kriurški zahvat

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Šećerna bolest tip 2

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Karcinom

Spinalni tumori – 1. dio

Uvod. Spinalni tumori ili tumori kralježnične moždine i kralježnice predstavljaju tumorsko tkivo unutar ili oko kralježnične moždine. Tumori kralježnice klasificirani su prema: Tumori leđne moždine, koji se naziva i intraduralni tumori, su tumori kralježnice koji počinje unutar leđne moždine ili tvrde ovojnice leđne moždine (dura). Intraduralni tumori se dijele na: Tumor koji zahvaća kosti kralježnice […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?