ACE-INHIBITORI

Inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE-inhibitori) su lijekovi koji se koriste prvenstveno za liječenje arterijske hipertenzije i kongestivnog zatajenja srca.

Inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE-inhibitori) su lijekovi koji se koriste prvenstveno za liječenje arterijske hipertenzije i kongestivnog zatajenja srca. Zbog svojih višestruko pozitivnih kliničkih efekata na kardiovaskularni sistem za njih se može reći da su  postali prvi izbor lijeka za liječenje hipertenzije. Prvi ACE-inhibitor otkriven je u zmijskom otrovu brazilske zmije Bothrops jararaca. Iz otrova te zmije izoliran je teprotid iz kojeg je QSAR modifikacijom dobiven kaptopril. ACE inhibitori djeluju modulacijom renin-angiotenzin-aldosteronskog  sustava odnosno blokiraju pretvorbu angiotenzina I u angiotenzin II, jakog vazokonstriktora, a u isto vrijeme smanjuju degradaciju bradikinina, jakog vazodilatatora. ACE-inhibitori snižavaju arterijski otpor i povećavaju venski kapacitet, povećavaju srčani minutni volumen i srčani indeks, snižavaju bubrežno-vaskularni otpor te povećavaju izlučivanje natrij-klorida u urinu. 

Osim arterijske hipertenzije ACE-inhibitori imaju indikaciju za liječenje disfunkcije lijeve klijetke sa ili bez simptoma srčanog zatajenja, sprječavanje srčanog remodeliranja nakon preboljelog infarkta miokarda, dijabetične nefropatija, dijabetične neuropatija, senilne demencija, metaboličkog sindroma, moždanog udara, asimptomatske ateroskleroze, mikroalbuminurije, rekurentne fibrilacije atrija. Jedan od najčešće primjenjivanih ACE-inhibitora u kliničkoj praksi je ramipril. Osobite indikacije za primjenu ramiprila osim arterijske hipertenzije su srčano zatajenje, profilaksa nakon preboljelog infarkta miokarda sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke te redukcija ukupnog kardiovaskularnog  rizika kod dijabetičara te osoba s višestrukim čimbenicima  rizika za ishemijsku bolest srca. Njegova prednost pred ostalim  lijekova iste grupe je doziranje jednom dnevno  zbog odličnog T/P omjera koji omogućava adekvatnu koncentraciju ramiprila u plazmi tijekom 24 sata. Osim gore navedenog, prednost ramiprila je i najmanje zabilježen postotak kašlja  koji iznosi 8,3 % za razliku enalaprila koji ima najveću incidenciju kašlja koja iznosi  17,3 %. U standardnoj kliničkoj praksi doze ramiprila se kreću od 1,25 mg do 10 mg. Doze od 1,25 mg do 5 mg koriste se uglavnom za hipertenziju. Doze veće od 5 mg koriste se  kod dijabetičara u svrhu endovaskularne i nefro protekcije posebice kod mikro i makroalbuminurije. U fiksnoj kombinaciji ramiprila s hidroklorotiazidom postiže se bolja kontrola vrijednosti krvnog tlaka,  bolja protuteža sekundarnoj aktivaciji renin-angiotenzin sustava zbog gubitka tekućine kod terapije diureticima, smanjen rizik od nastankaelektrolitskog dizbalansa(kalij, magnezij), smanjenje neželjenih  metaboličkih učinaka diuretika te sinergistički antiproteinurički učinak osobito u prisustvu visokog unosa soli. Fiksne su kombinacije jednostavnije za primjenu, djelotvornije su, a pacijenti ih bolje prihvaćaju od pojedinačne kombinacije lijekova.

Adekvatne doze ramiprila dokazano smanjuju incidenciju infarkta miokarda, moždanog udara, koronarnu revaskularizaciju, srčano zatajivanje te rizik od komplikacija i pojavnosti dijabetesa. U kliničkoj praksi treba voditi brigu o dozama  ramiprila kojima se nastoji postići odgovarajući klinički učinak, a u svrhu sprječanja hipodoziranja te nepostizanja adekvatnih željenih učinaka.
U zaključku se može reći da između brojnih ACE-inhibitora zastupljenih na našem tržištu ramipril zaslužuje visoko mjesto po svojoj potentnosti i kliničkoj učinkovitosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Fiziološki proces

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Djeca

Ulcerozni kolitis kod djece

Kronične upalne bolesti crijeva (IBD) – Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i neklasificirana upalna bolest crijeva sve se češće dijagnosticiraju u dječjoj i adolescentnoj dobi. Ulcerozni kolitis kronična je upala debelog crijeva nepoznatog uzroka koja obično počinje u rektumu i širi se proksimalno na kolon dok Chronova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]