Uloga lamotrigina u liječenju epilepsija i poremećaja raspoloženja

Termin epilepsija je zajednički nazivnik za niz kliničkih manifestacija kojima je osnovna oznaka pojava ponavljanih napada.

Epilepsija

Kliničkih manifestacija uz promjenu ponašanja kao posljedice patološkog izbijanja živčanih stanica određenih dijelova mozga, a koji se različito manifestiraju fokalnim ili generaliziranim konvulzijama, poremećajima i gubitkom svijesti, osjetnim, vegetativnim ili psihičkim promjenama.

Te pojave imaju elektrofiziološki korelat paroksizmalnih promjena EEGa, koje se registriraju na dubokim ili površinskim dijelovima mozga ili generalizirano. Zbog veoma različitih kliničkih i elektrofizioloških osobina epileptičnih manifestacija koje se u različitoj životnoj dobi  manifestiraju različito zbog razlike u sazrijevanju moždanih struktura a zbog različitih uzročnih faktora mogu imati i različiti tijek i prognozu, danas govorimo o epilepsijama.

Epilepsija i epileptički sindromi, pripadaju među najčešće neurološke bolesti, iako je njihovo značenje, još dramatično veće zbog dramatičnosti kliničkih manifestacija i zbog društvenih implikacija za individualnog bolesnika. Epilepsija se kao kronificirana bolest u SADu, u prosjeku javlja kod 50 novih slučajeva na  100.000 stanovnika.

Kod liječenja više vrsta epilepsija imamo indicirane antineuroleptike različite farmakokinetike. Na odjelu 2 PBU Zadar, dugi niz godina liječimo epilepsiju koja spada u skupinu nespecificiranih epileptičkih napada G 40.8 , koja se u većini slučajeva pojavila kao komorbidni razvoj teškog PTSPa, alkoholizma, narkomanije i teške depresije s povremenim psihotičnim simptomima. Obično pacijenti dolaze s uputnim dijagnozama F 33.3 , F43.1, G 40.8 Uz adekvatne antidepresive, moram reći da postupnom titracijom lamotrigina od 50 mg prvi tjedan pa do kraja drugog tjedna dobijemo koncentraciju lijeka lamotrigina od 200 mg na/ 24 sata.

Tijekom liječenja nespecificiranih epilepsija nije došlo niti kod jednog pacijenta do teškog grand mal, petit mal. Pacijentima se napravi EEG, te iako nije adekvatna dijagnostička pretraga, puno nam znači u liječenju nespecificiranih epilepsija s povremenom apnejom tijekom noći. Moja preporuka je da pacijent koji ima dijagnosticiranu epilepsiju i tešku depresivnu epizodu, najbolji rezultat postiže s kombinacijom sljedećih lijekova: lamotrigin á 100 mg tbl 1+1+0 mirtazapin á  45 mg tbl 0+0+1; zaleplon á 10 mg tbl 0+0+1. Lamotrigin spada u skupinu neuroleptika, koji daju odlične rezultate, naročito kod depresivnih epizoda, ali isto tako je odobren od  svjetske organizacije za liječenje afektivnih poremećaja raspoloženja.

Poremećaji raspoloženja i liječenje lamotriginom

Takvi poremećaji označuju trajne fluktuirajuće promjene raspoloženja, koje ne dostižu razinu depresije, manije ili hipomanije, međutim psihofarmakologija lamotrigina u kombinaciji s antidepresivima, alprazolamom i anksioliticima dali su odlične rezultate na polju liječenja afektivnog poremećaja raspoloženja. Ciklotimija: F 34.0/ je perzistirajuća promjenjivost raspoloženja, koja uključuje depresivna stanja i blaže povišeno raspoloženje. Pelin smatra da je riječ o poremećaju osobnosti, naziva se i afektivnim poremećajem raspoloženja. Katkada se ciklotimija smatra manje teškim oblikom bipolarnog poremećaja tipa 2, a kadšto je umjesto u poremećaj raspoloženja, svrstavaju uz granični poremećaj ličnosti. Da bismo postavili dijagnozu citklotimije, promjene raspoloženja moraju biti prisutne barem dvije godine.

Od bioloških hipoteza, najbitniju ulogu  u javljanju ciklotimije ima sljedeće: oko 30% srodnika osobe sa ciklotimijom ima BAP tipa 1., s druge strane među rođacima bolesnika koji imaju bipolarni poremaćaj tipa 1. , mnogo je više osoba sa  ciklotimijom nego kod rođaka bilo koje druge skupine psihijatrijskih bolesnika. U povezanost ciklotimije  s BAP poremećajima  ide i činjenica da se u trećine osoba sa ciklotimijom razvije veliki depresivni poremećaj, samostalno ili u kombinaciji s epizodama hipomanije  tip 2.

Distimija: oslabljeni tek i prejedanje, nesanica ili pospanost, gubitak energije, nisko samopoštovanje, oslabljena koncentracija ili teškoće u  donošenju odluka, osjećaj beznađa, depresivni osjećaj osobnosti, depresivna neurotska depresija, oralna fiksacija te jaki super ego, osjećaj krivnje, teškoće adaptacije u adolescentnoj dobi, reaktivna formacija kao glavni mehanizam obrane.

Zbog toga kod liječenja afektivnih epizoda poremećaja raspoloženja uz indicirani escitalopram, uz mirtazapin, male doze olanzapina odt od 5 mg tbl navečer, lamotrigin je došao kao spasitelj u smirivanju i remisiji bolesti. Doza indiciranog lamotrigina za poremećaje raspoloženja trebala bi ići do 200 mg dnevno. Klinička iskustva koja smo provodili na odjelu za depresije i neurologiju ukazuju da su pacijenti koji su dobili indiciranu dozu od 50 -150 mg  lamotrigina subdozirani, tako da doze od 200 mg pacijenta dovode u dobru fazu remisije bolesti. Ovim radom sam htio istaknuti da imamo jedan lijek – lamotrigin – koji uspješno liječi kako neurološke, tako i psihijatrijske bolesti.

Literatura:

  1. Boško Barac: Neurologija, Medicinska biblioteka, Zagreb 1992.
  2. Dražen Begić: Psihopatologija, Medicinska naklada, Zagreb 2011.
  3. Miro Jakovljević: Farmakologija, 2009.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Endoksopija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]