Psihoterapija, metoda liječenja – 2. dio

Ako se ranije navedeni način mapiranja odvija kroz pozitivnu povezanost i emocije, dolazi do poticanja autentičnosti i ljubavi.

Ako se ranije navedeni način mapiranja odvija kroz pozitivnu povezanost i emocije, dolazi do poticanja autentičnosti i ljubavi, no nasuprot tome ako se odvija kroz traumatične situacije, kao posljedica se mogu javiti psihijatrijski simptomi. Ovo također  utječe na formiranje i osjećaj selfa djeteta, njegovo samopoštovanje i osjećaj vrijednosti. Isto tako utječe na kvalitetu stvaranja odnosa s drugim ljudima u smislu nepovjerenja, emocionalnog povlačenja i ljutnje.

Ovisno o našem individualnom genetskom temperamentu razvit će se određeni tip psihijatrijskih simptoma – depresija, anksioznost, fobije, opsesije, prisile ili psihoza. Ista ili slična trauma u dvije osobe može dovesti do razvoja različitih simptoma. Odricanje i zlostavljanje kod jedne osobe može dovesti do razvoja depresije, dok slična trauma u drugoj osobi može dovesti do razvoja drugih smetnji. Naš temperament je genetska komponenta koja sudjeluje u oblikovanju psihijatrijskih simptoma i poremećaja.

Proces psihoterapije specifično i biološki obnavlja nastala oštećenja. Robert Berezin pojednostavljeno opisuje primjer neuromuskularnog učenja kroz primjer učenja sviranja gitare. Neuromuskularno učenje slično je učenju sviranja drugih muzičkih instrumenata, sportskih vještina, plesa, itd.

Kada pokušavamo naučiti odsvirati određeni akord na gitari potrebna je potpuna pažnja da bismo razdvojili prste na točno određen i precizan način. Prvi pokušaj je neuspješan, to je potrebno učiniti vrlo polako, mišići nemaju osjećaj da mogu uspjeti, zadržati određenu poziciju ili postići određeni zvuk. A osim toga javlja se i bolan osjećaj. U početku su potrebne sekunde da bi se postigao točan položaj ruke jer svaki prst zasebno treba postaviti.

Kako nastavljamo vježbati sviranje tog akorda, postupno to postaje sve lakše. Sljedećih dana je to i dalje nespretno, ali lakše, premda je potrebna potpuna koncentracija da bi se postigao željeni cilj. Zvuk je sve bolji, ali sam proces je i dalje vrlo polagan. Nakon nekoliko dana vježbanja, konačno se uspijeva odsvirati akord. Prsti više ne bole, bolja je i koordinacija prstiju, a nema više ni svjesnog napora. Ne moramo više razmišljati kako to postići jer smo savladali tu vještinu. Uspostavili smo neuromuskularnu mapu tog akorda u svom korteksu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]