Može li svakodnevni unos multivitamina biti potencijalna mjera zaštite od Alzheimerove bolesti?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Svaka 3 sata jedna osoba u Hrvatskoj oboli od Alzheimerove bolesti, što znači da se svake godine pojavi oko 3000 novih slučajeva bolesti. Ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje.

Najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest. Početnu fazu karakterizira gubitak kratkotrajnog pamćenja, nakon čega slijedi postupno oštećenje brojnih kognitivnih odnosno mentalnih funkcija. Kako se povećava životni vijek, tako se i povećava broj oboljelih od neuroloških bolesti koje su povezane sa starenjem.

Koji su najraniji simptomi Alzheimerove bolesti?

Subjektivni kognitivni poremećaj jedan je od najranijih vidljivih simptoma Alzheimerove bolesti. Može prijeći u umjerena kognitivna oštećenja koja se mogu otkriti putem neuropsiholoških testova. Upravo pojava blagog kognitivnog odstupanja predstavlja rani stadij u kojemu se Alzheimerova bolest može dijagnosticirati, nakon čega slijedi pogoršanje kognitivnih funkcija.

Multivitamini i Alzheimerova bolest – crtice iz znanosti

Učinci multivitamina na kognitivni pad i demenciju često su tema brojnih istraživanja, a sve više rezultata ukazuje da se dodatan unos raznih vitamina može smatrati sredstvom za održavanje kognitivnih funkcija. Postavlja se pitanje može li redoviti unos vitamina u obliku dodataka prehrani biti jedna od preventivnih strategija u smanjenu rizika od Alzheimerove bolesti?

Tako je nova studija ispitivala može li dodatak prehrani s folnom kiselinom i drugim vitaminima B skupine, vitaminom D te koenzimom Q10 usporiti razvoj kognitivnog poremećaja i neurodegenerativnih promjena kod starijih osoba.

Istraživanje je provedeno u jednoj šangajskoj bolnici, a uključilo je 892 osobe starije od 50 godina. Ispitanici su bili podijeljeni u kontrolnu skupinu, skupinu subjektivnog ili umjerenog kognitivnog poremećaja te Alzheimerovu skupinu. U studiji su korišteni upitnici o prehrambenim navikama koji su uključivali osnovne kliničke informacije, tjelesno stanje, povijest bolesti, uzimanje lijekova, navike pušenja i pijenja te uzimanje vitaminskih dodataka (folna kiselina, vitamini B skupine, vitamin D i koenzim Q10). Važno je naglasiti da su ove upitnike ispunjavali članovi obitelji koji su upoznati sa prehrambenim navikama ispitanika, pa na pouzdanost upitnika nije utjecalo kognitivno oštećenje pacijenta.

Analizom podataka utvrđeno je da je adekvatan unos folne kiseline, vitamina B6 i vitamina B12 značajno povezan s boljom kognitivnom funkcijom. Osobe s umjerenim kognitivnim oštećenjem koje su svakodnevno uzimale dodatke vitamina D, imale su značajno manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, u odnosu na one koji nisu uzimali dodatke. Također,  ispitanici s normalnim kognitivnim funkcijama, koji su redovito unosili vitamin D, folnu kiselinu ili koenzim Q10 imali su niži rizik od kognitivnog oštećenja, a isti učinak pokazao je svakodnevni ili povremeni unos vitamina B skupine.

Stoga, kao potencijalna preventivna mjera za usporavanje kognitivnog pada i neurodegenerativnih oštećenja kod starijih osoba, preporučuje se svakodnevno uzimanje dodatnih vitamina B skupine, vitamina D, folne kiseline i koenzima Q10.

Literatura:

  • Jiang X, Guo Y, Cui L, Huang L, Guo Q, Huang G. Study of Diet Habits and Cognitive Function in the Chinese Middle-Aged and Elderly Population: The Association between Folic Acid, B Vitamins, Vitamin D, Coenzyme Q10 Supplementation and Cognitive Ability. Nutrients. 2023 Mar 1;15(5):1243. doi: 10.3390/nu15051243. PMID: 36904242; PMCID: PMC10005055.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Je li moj MR nalaz mozga u redu?

Antiepileptički lijekovi

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Aneurizma

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Voće

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Glavobolja

Mogu li imati tumor na mozgu zbog glavobolja?

Aneurizma

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Nutricionizam

Što su lektini i jesu li opasni?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLektini ili hemaglutinini raznolika su obitelj proteina koji vežu ugljikohidrate i koji se nalaze u gotovo svim organizmima, uključujući biljke, životinje i mikroorganizme. Ovi proteini/glikoproteini posjeduju jedinstvenu sposobnost reverzibilnog vezanja na specifične ugljikohidratne dijelove na površinama stanicama. Ova sposobnost omogućuje im da povezuju stanice, što može dovesti do “sljepljivanja” crvenih krvnih stanica (aglutinacije). Zbog svoje […]

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]