“A što je s wellnessom za srce?”

Isječak iz knjige, uz pravo prenošenja na zdravobudi portalu: (P)OSTATI ZDRAV

To mi je pitanje postavila Dragana već na prvom sastanku. Bila je u četrdesetima, imala sina tinejdžera, izuzetno poslovno uspješna, a bolje je upravljala tvrtkama nego svojim životom. Imala je trostruko negativan rak dojke, a oni znaju biti agresivniji i ćudljiviji, iako naravno i tu ima podvrsta.

Dijagnoza ju je, sasvim razumljivo, izula iz cipela. Nekoliko dana nikako nije mogla doći k sebi, a onda je bauljala od prijatelja do prijateljica tražeći bilo kakvu utjehu, bilo kakav oslonac u trenutku kada joj je tlo apsolutno nestalo pod nogama. Tako joj je jedna prijateljica spomenula da bi uz razne wellness-programe koje si je redovito priuštila možda mogla osigurati i wellness za srce. Nije točno znala što bi s tom informacijom pa je o tome porazgovarala s drugom prijateljicom. Bila je jedna od bogatijih osoba, ne zbog primanja većih od prosjeka, nego zbog velikog broja prijatelja na koje je uvijek mogla računati. I tako joj je druga prijateljica spomenula moje ime i rekla da sam “doktor za srce”.

Već smo nakon nekoliko uvodnih minuta došli do pitanja o wellnessu za srce. Uvijek je bila i nestrpljiva i izravna. Mislila je da se dobro brine za srce jer redovito vježba, zdravo se hrani i relativno se dobro brine za razinu stresa. Naravno da sam pozdravio takvu brigu za srce i tijelo uopće, ali sam uveo ideju nove paradigme zdravog života u kojem je istinska briga za srce u smislu svog emocionalnog života barem jednako važna, ako ne i važnija od brige za tijelo. Jer briga za srce uključuje zdravu emocionalnu i duhovnu hranu u obliku zahvalnosti, ponosa, osjećaja voljenosti, pa i cjelovitosti…

Svjedočio sam tome u bezbroj navrata tijekom 16 godina rada s oboljelima od raka. Osobe koje srcu osiguraju wellness imaju slabije nuspojave kemoterapije i bolje se nose s njima, a čini se da imaju i veće šanse za preživljavanjem. Uz najčešća četiri faktora o kojima često pišem – izražavanje potisnutih emocija, neutraliziranje kompromitiranja i stresa te razvijanje ljubavi prema sebi, upravo se ovakav wellness-tretman nametnuo kao logična nadopuna svega navedenog i odličan sastojak vrlo moćnog koktela za zdravlje. Jer mislim da on još više angažira našu unutarnju tvornicu lijekova. Možemo reći da se trebate brinuti za svoje srce da bi se ono brinulo za vas!

Iako je riječ o suptilnijim dijelovima naše ličnosti koje je teško kvantificirati, postoje istraživanja koja ukazuju na povezanost našeg emocionalnog stanja i zdravlja.

Jedno je djelo nizozemske psihologinje Sanne M. A. Lamers i suradnika koji su analizirali 17 istraživanja na tu temu. Cilj im je bio otkriti ima li korelacije između emocionalnog blagostanja, pozitivnog stava te zadovoljstva i bržeg oporavka od bolesti i postotka preživljavanja. Na našu radost potvrdili su povezanost i zaključili da emocionalno blagostanje pozitivno utječe na oporavak i preživljavanje. Iako nisu utvrdili iznimno snažnu povezanost, ipak je bila statistički značajna korelacija.

Do sličnih zaključaka došla su i dvojica znanstvenika s University Collegea u Londonu – psihijatar Yoichi Chida i psiholog Andrew Steptoe, inače jedan od britanskih pionira zdravstvene psihologije i bihevioralne medicine. I oni su proveli metaanalizu 35 istraživanja koja povezuju mortalitet i psihološko blagostanje kod zdravih osoba i drugih 35 istraživanja koja istražuju vezu mortaliteta sa psihološkim stanjem oboljelih osoba. U oba su slučaja utvrdili korelaciju i smanjenu stopu mortaliteta kod osoba s “pozitivnim psihološkim stanjem”. Emocionalno blagostanje, dobro raspoloženje, radost, sreća, energičnost, zadovoljstvo životom, optimizam, smisao za humor, sve to može utjecati na smanjivanje mortaliteta, zaključili su tom metaanalizom.

Zato vrlo ozbiljno shvaćam taj “wellness za srce”, i s Draganom, ali i sa svima ostalima. Od kreiranja zahvalnosti pa sve do ponosa i prepoznavanja ljubavi u bilo kojem obliku i onda sveslobodnog prepuštanja tim senzacijama. I opet ću naglasiti da svatko u taj wellness ide svojim tempom. Ponekad na prvim sastancima samo umočimo prst u njega, a ponekad se, kao s Draganom, odmah intenzivno bacimo u taj osvježavajući koktel zdravih hormona. Jer ona je bila spremna. Osim što joj se ta ideja već vrzmala po glavi, imala je snažan osjećaj da je voljena, a ni zahvalnost joj nije bila nepoznata. Samo nije tome pridavala ni približno dovoljno pažnje pa nije dovoljno angažirala svoju unutarnju tvornicu lijekova. Može se reći da je tvornica radila skraćeno radno vrijeme, ali kada može proizvoditi tako vrijedne lijekove, automatski smo joj poduplali radno vrijeme. I tako smo već na prvim sastancima razgovarali o posvećenijem razvijanju zahvalnosti, namakanju u osjećaju voljenosti, a vrlo brzo i o osjećaju cjelovitosti, smisla…

Da sam je upoznao neposredno nakon dobivanja dijagnoze, ne bih ni zucnuo o zahvalnosti jer bi joj to bilo prešokantno. Tada je bila prestrašena i zbunjena i sasvim je razumljivo da se tako osjećala. I tada joj sigurno ne bih govorio kako je važno biti zahvalan jer tada nije mogla osjećati zahvalnost pa bi se onda osjećala i krivom zato što to ne može osjećati.

Ovo je izuzetno važna tema, a enormno je česta pa ću rado ponoviti da je to jedna od pogrešaka koju redovito rade razni duhovni autori koji nedovoljno poznaju čak i osnove psihologije pa misle da nekako umjetno mogu ucijepiti poželjne emocije i uvjerenja. Vjeruju da je sve stvar volje i odluke. Ali koliko god namjeru i volju smatram važnima, ne može netko osjećati zahvalnost ako je preplavljen strahom. Jednostavno ne može. Možda može privremeno fingirati određene osjećaje, ali to nije to. Dapače, može biti i vrlo kontraproduktivno. Jer dok nekoga šopate idejom da mora osjećati zahvalnost zato što ona ima visoku vibraciju ili stvara nalet endorfina, a osoba to nije u stanju, osjećat će se krivom i doživjeti stres. I umjesto endorfina ili dopamina, njezine će žlijezde proizvesti kortizol. Taj pritisak da se moraš osjećati na određeni način, a to ti ne uspijeva, doista stvara stres. Ne možete “nepoželjne” emocije samo zamijeniti poželjnima, onima koje imaju “višu vibraciju”.

Zato što vi niste robot, nego složeno biće čija je namjera važna ali nije svemoćna. Vaša se namjera mora “dogovoriti” s vašim trenutačnim stanjem o onome što trenutačno možete osjetiti, doživjeti… Ako ste trenutačno preopterećeni nekim emocijama ili imate uvjerenja zbog kojih određene emocije smatrate lošima ili nedostatnima (zbog bilo kojeg razloga), ne možete samo tako odlučiti nešto osjećati. Bilo bi sjajno da u sebe možemo samo ukucati poželjne naredbe, ali naša psiha tako ne funkcionira.

S druge strane, forsiranje pozitive može biti i štetno jer nije cilj da se 24 sata dnevno osjećamo presretno, lepršavo i zahvalno. To je i nemoguće i neprirodno. Naravno da svaka ozbiljna bolest u nama izazove brojne emocije, a mnoge neće biti ugodne. I onda nam cilj ne bi trebalo biti umjetno šopanje poželjnim emocijama “visokih vibracija”, nego učenje nošenja sa svim emocijama, a mirne periode treba iskoristiti za usmjeravanje fokusa u najzdravijem mogućem smjeru.

Dakle, nije korisno šopati se smijehom ako ste intenzivno ljuti ili tužni. Tada je najmudrije procesuirati te emocije, olakšati si tijelo i psihu i tek se nakon toga opustiti uz smijeh. Mislim da nije mudro pokušati smijehom izbiti druge emocije, nego se njime nagraditi kad je sve mirno. Tako nećete potisnuti ove potencijalno problematične emocije, već ćete ih prihvatiti, izraziti i nešto naučiti od njih, a onda smijeh dođe kao šlag na srčanu tortu. Isto vrijedi i za sve druge emocije. Ne možete nepoželjne emocije samo zamijeniti poželjnijima. Znam da bi vam ponekad odgovaralo da možete tako funkcionirati, ali mnogo smo kompleksnija bića.

Iako je točno da čak i forsiranim smijanjem, u trenutku kada vam i nije do smijeha, privremeno možete “podići vibraciju”, a vaše će žlijezde otpustiti i nešto endorfina, to može samo kratkoročno imati pozitivan efekt. Dugoročno će vam stvarati probleme jer ćete potisnuti emocije koje ste osjećali! One ne nestaju samo zato što ih niste izrazili nego ulaze dublje u vas gdje stvaraju još veći nered.

O razvijanju zahvalnosti, osjećaja voljenosti, smislenosti, cjelovitosti i svemu što čini wellness za srce ekstenzivno sam dosta pisao u ranijim knjigama pa se ovdje neću ponavljati, ali koji god pristupi i alati funkcioniraju kod vas, u potpunosti podržavam takvu praksu. Jer ako se vi nećete brinuti za svoje srce, tko će?

LITERATURA:
Lamers, S. M., Bolier, L., Westerhof, G. J., Smit, F., Bohlmeijer, E. T.: The impact of emotional well-being on long-term recovery and survival in physical illness: a meta-analysis. Journal of Behaviour Medicine. 2012 Oct;35(5): 538–47. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21918889/

Chida, Yoichi MD, PhD; Steptoe, Andrew D. Phil: Positive Psychological Well- -Being and Mortality: A Quantitative Review of Prospective Observational Studies, Psychosomatic Medicine: September 2008, Volume 70, Issue 7, 741–756. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18725425/

Bruno Šimleša (1979.) autor je 10 knjiga iz područja popularne psihologije i duhovnosti. Po struci je sociolog, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prijašnje knjige u kojima je fokus bio na odnosu prema sebi i ljubavi kao što su Ljubavologija i Škola života jedne su od najprodavanijih knjiga u Hrvatskoj i regiji. Njegovi su naslovi objavljeni i u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i Albaniji, a ukupno je prodano više od 200.000 primjeraka. (P)ostati zdrav je njegova prva knjiga s fokusom na zdravlje.

Tema nije odabrana slučajno jer više od 15 godina pomaže oboljelima od raka da se nose sa svim izazovima pa je dio tih iskustava prenio i u ovoj knjizi, ali se oslonio i na zaključke brojnih znanstvenih istraživanja koja dokazuju utjecaj uma na tijelo.

Udruga Sve za nju 2016. godine dodijelila mu je nagradu VAM zbog pomaganja onkološkim pacijentima i senzibiliziranja javnosti za probleme svih koji se bore s rakom. Kao malo dijete liječio se od trombocitopenije na Odjelu dječje hematologije i onkologije. Iz tog vremena pamti poseban odnos s doktorom Tiefenbachom čiji je pristup bio presudan faktor za kreiranje Bruninog odnosa prema zdravlju.

Dvije godine vodio je emisiju Svaki dan, dobar dan na Hrvatskoj televiziji i redovito surađuje s brojnim medijima u Hrvatskoj i regiji. U braku je 14 godina i ponosni je tata predivne dvanaestogodišnjakinje čijoj generaciji želi da se mudrije brine za svoje zdravlje što je glavni cilj ove knjige.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dobar život

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Gluten free

Proso kao zvijezda 2023. godine

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2023. godinu Međunarodnom godinom prosa kako bi se povećala svijest o zdravstvenim prednostima ove drevne žitarice koja je postala popularna zbog svojih iznimnih nutritivnih vrijednosti. Proso podrazumijeva skupinu žitarica koje pripadaju obitelji trava. Postoji oko 600 različita vrsta prosa koje se međusobno razlikuju po boji, obliku i vrsti. U […]

Belupo

Izmjerite svoje zdravlje uz Belupo

Pozivamo Vas na Belupovo tradicionalno mjerenje zdravlja ČUVAJMO ZDRAVLJE ZAJEDNO, koje će se održati u subotu, 6. svibnja, od 9 do 12 sati u Koprivnici na glavnom koprivničkom trgu.

CT

Hoću li zbog CT-a imati posljedice na moje zdravlje?

Crijevna mikrobiota

Začini u službi zdravlja kroz prizmu moderne znanosti

Bilo snažne ili blaže, bilo gorke ili pak nešto neutralnije arome, začine koristimo u različitim oblicima – listove, koru, gomolj, pupoljak, korijen, cvijet ili sjemenku. Ono čime nas u prvi trenutak zavodljivo privuku jesu njihove živopisne boje i arome, međutim tisućljetna upotreba širom svijeta pokazala je kako iza tog šarma stoji niz zdravstvenih blagodati, a […]

Magnet

Molila bih vas savjet, što da činim sa svojim zdravljem?

Povezani članci

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 5. dio

Dijagnoza bolesti. Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su: Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno […]

Dermatologija

Stucco keratoze

Nakon ljeta i sezone sunčanja određene kožne promjene mogu biti izražene i uočljivije. Razlog tome je što zdrava i nepromijenjena koža tamni pod utjecajem ultraljubičastih zraka dok promijenjena koža može postati svjetlija ili tamnija. Promjene na nogama u obliku malenih svijetlih točkica na potkoljenicama ponekad se viđaju u odraslih osoba na potkoljenicama i nazivaju se […]

Psihijatrija

Iz stanja potpune sreće brzo dođem do stanja bezvrijednosti, tuge i očaja. Kako izbjeći ta loša stanja?

Kardiologija

Aterosklerotska bolest arterija gornjih udova

Aterosklerotska bolest gornjih udova, odnosnu ruku, većinom zahvaća granu aortnog luka, odnosno brahiocefalično deblo, potključne i pazušne arterije. Udaljenije arterije ruku većinom su zahvaćene drugim bolestima. Kod aterosklerotske bolesti samo jedne potključne arterije bolesnik ne mora imati simptome, ali prilikom mjerenja arterijskog tlaka na obje ruke bilježi se razlika sistoličkih tlakova veća za 10-15mmHg. U […]

Nutricionizam

Svi aduti maslina

Masline su izuzetno zdrava namirnica s brojnim koristima za zdravlje. Bogate su antioksidansima, zdravim mastima i drugim hranjivim tvarima koje mogu pridonijeti održavanju dobrobiti organizma. U svom sastavu sadrže 11 do 15% masti od čega više od 70% čini jednostruko nezasićena oleinska masna kiselina. Ova masna kiselina ima blagotvorno djelovanje na zdravlje jer smanjuje upalu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Hemofilna artropatija – dijagnostika bolesti

Kompjutorizirana tomografija (CT) Kompjuterizirana tomografija vrlo je osjetljiva u otkrivanju promjena na kostima, ali ne može dati detaljne podatke o zahvaćenosti mekih tkiva, a zahtijeva veliku količinu zračenja bolesnika i zbog toga se ne koristi često u dijagnostici ove bolesti. Magnetska rezonancija (MR) Magnetska rezonancija omogućuje ranu procjenu zahvaćenosti mekih tkiva, koštanih cista i oštećenja […]

Psihijatrija

Patim od depresije, usamljena sam, ne izlazim u krevetu i bezvoljna sam. Što mi savjetujete da mi bude bolje?

Psihijatrija

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]