Postanite pozitivno sebični

Isječak iz knjige, uz pravo prenošenja na zdravobudi portalu: (P)OSTATI ZDRAV

Brinemo se za sebe i svoje potrebe jer se volimo i poštujemo!

To je najpreciznija instrumentalizacija pojma pozitivne sebičnosti. Ne znači da smo apsolutno sebični i da se brinemo samo za sebe, već da smo pozitivno sebični u smislu da se brinemo za sebe, svoje potrebe i snove jer smo si vrijedni. Jer držimo do svojih snova. Jer znamo da tako pokazujemo ljubav prema sebi. Jer, na kraju krajeva, znamo da ćemo tako i drugima dati najbolje od sebe.

To ne znači da smo uvijek prvi na listi osoba čije ćemo potrebe zadovoljiti, ali svakako znači da se redovito borimo za to mjesto. I svakako znači da nismo redovito posljednji. A upravo je to česta situacija s brojnim ženama koje su razvile rak.

Ranije u knjizi spomenuo sam tzv. C tip osobnosti koji karakterizira želja za ugađanjem drugima, averzija prema konfliktima, neizražavanje emocija, toksična pristojnost… Zapravo, bilo bi precizno reći da su to toksično nesebični ljudi. I znam da to ima oksimoronski prizvuk jer kako mogu i pomisliti da bi nesebičnost mogla biti toksična. Jer naravno da nesebičnost, sama po sebi, nije negativna.

Nesebičnost može postati toksična samo ako zbog kompulzivne potrebe da stalno uslužujemo druge uporno zanemarujemo sebe.

Ako smo si stalno na posljednjem mjestu. Ako mislimo da ćemo biti zadovoljni samo ako zadovoljimo sve oko sebe. I onda se trudimo i trudimo i trudimo… Uzaludno…

I možda ima nekih razdoblja kada nam se čini da smo na pragu uspjeha i da konačno možemo odahnuti jer su svi oko nas zadovoljni, ali takvi trenuci presporo dođu i prebrzo prođu. Zato imate osjećaj kao da stalno lovite vlastiti rep. Vjerujem da ste gledali pse kako to rade, uživo ili na Youtubeu. Čak će i povremeno uloviti vlastiti rep, ali ne traje baš dugo. Umjesto zadovoljstva javi se frustracija. Točno se tako i mi osjećamo kada potrebe svih drugih stalno stavljamo ispred svojih. Kada smo toksično prepristojni prema drugima, zapravo smo tragično nepristojni prema sebi i svojim potrebama.

Nemojte me pogrešno shvatiti jer se doista trudim ogroman dio sebe davati drugima i to je velik dio mog života. Ali ima jedan važan ali. To sve radim bez zanemarivanja sebe. To što pomažem drugima ne znači da zanemarujem sebe i svoje potrebe. Već znači da imam prilično sređen život pa mogu pomagati drugima.

I ne pomažem im da bih dobio njihovo odobravanje. Ne pomažem im da bih dobio osjećaj vrijednosti. Njega već imam. Pomažem jer mogu pomoći.

Ali ću vrlo rado uzeti vrijeme i za sebe. Vrlo rado ću si pokloniti ono što mi je potrebno. Možda će biti dana kada neću stići zadovoljiti neke svoje potrebe, možda će biti i takvih razdoblja, kao što je bila situacija s potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji kada sam tjednima boravio dolje i stalno organizirao humanitarne akcije i kada je čak i ova knjiga bila na čekanju. Mjesec i pol dana nisam napisao niti jednu jedinu riječ, a bio sam u završnoj fazi. Pisanje knjiga za mene je sveta stvar, to je moja misija pa takvo odgađanje za mene ima jako veliko značenje. Ali nisam dvojio ni sekunde jer sam osjećao da trebam i mogu pomoći.

No to je bila iznimka, a ne pravilo. Sigurno ne vodim svoj život tako da su moje svetinje stalno na čekanju. Ponekad jesu jer procijenim da sam potrebniji nekome drugome, ali moji snovi uvijek dođu na red. Uvijek. Jer bi mi inače život bio u neredu.

Na kraju krajeva, ako se dobro brinem za sebe, mogu se bolje brinuti za druge

O tome je riječ. Biti pozitivno sebičan nikako ne znači da mislite samo na sebe, ali doista znači da mislite i na sebe kako biste i sebi i drugima dali najboljeg sebe. Jer ste svjesni da ćete zadovoljavanjem svojih potreba i življenjem svojih snova drugima dati najboljeg sebe i najbolje od sebe!

Mudro je zadovoljiti svoje potrebe jer su važne. Vrijedne. Jer ste vi vrijedni. Tako pokazujete odgovornost prema sebi, prema svom životu. Brinuti se za sebe znači pokazati ljubav. Prema sebi. I životu uopće.

I kao što sam jednom napomenuo – molim vas da se brinete za sebe i svoje potrebe prije nego što se maksimalno iscrpite. Prije nego što vam energetska baterija dođe na minimum, prije nego što obolite. Idealno je pokloniti si ekstra pažnju čim vidimo da nismo u top izdanju. A ne čekati da nam baterija uđe u crveno.

Jer kada se dobro brinemo za sebe volim zamišljati da imunitetu dajemo injekciju najsnažnijih mogućih vitamina. Vjerujte mi, bit će vam zahvalan!

Bruno Šimleša (1979.) autor je 10 knjiga iz područja popularne psihologije i duhovnosti. Po struci je sociolog, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prijašnje knjige u kojima je fokus bio na odnosu prema sebi i ljubavi kao što su Ljubavologija i Škola života jedne su od najprodavanijih knjiga u Hrvatskoj i regiji. Njegovi su naslovi objavljeni i u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i Albaniji, a ukupno je prodano više od 200.000 primjeraka. (P)ostati zdrav je njegova prva knjiga s fokusom na zdravlje.

Tema nije odabrana slučajno jer više od 15 godina pomaže oboljelima od raka da se nose sa svim izazovima pa je dio tih iskustava prenio i u ovoj knjizi, ali se oslonio i na zaključke brojnih znanstvenih istraživanja koja dokazuju utjecaj uma na tijelo.

Udruga Sve za nju 2016. godine dodijelila mu je nagradu VAM zbog pomaganja onkološkim pacijentima i senzibiliziranja javnosti za probleme svih koji se bore s rakom. Kao malo dijete liječio se od trombocitopenije na Odjelu dječje hematologije i onkologije. Iz tog vremena pamti poseban odnos s doktorom Tiefenbachom čiji je pristup bio presudan faktor za kreiranje Bruninog odnosa prema zdravlju.

Dvije godine vodio je emisiju Svaki dan, dobar dan na Hrvatskoj televiziji i redovito surađuje s brojnim medijima u Hrvatskoj i regiji. U braku je 14 godina i ponosni je tata predivne dvanaestogodišnjakinje čijoj generaciji želi da se mudrije brine za svoje zdravlje što je glavni cilj ove knjige.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dobar život

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Gluten free

Proso kao zvijezda 2023. godine

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2023. godinu Međunarodnom godinom prosa kako bi se povećala svijest o zdravstvenim prednostima ove drevne žitarice koja je postala popularna zbog svojih iznimnih nutritivnih vrijednosti. Proso podrazumijeva skupinu žitarica koje pripadaju obitelji trava. Postoji oko 600 različita vrsta prosa koje se međusobno razlikuju po boji, obliku i vrsti. U […]

Belupo

Izmjerite svoje zdravlje uz Belupo

Pozivamo Vas na Belupovo tradicionalno mjerenje zdravlja ČUVAJMO ZDRAVLJE ZAJEDNO, koje će se održati u subotu, 6. svibnja, od 9 do 12 sati u Koprivnici na glavnom koprivničkom trgu.

CT

Hoću li zbog CT-a imati posljedice na moje zdravlje?

Crijevna mikrobiota

Začini u službi zdravlja kroz prizmu moderne znanosti

Bilo snažne ili blaže, bilo gorke ili pak nešto neutralnije arome, začine koristimo u različitim oblicima – listove, koru, gomolj, pupoljak, korijen, cvijet ili sjemenku. Ono čime nas u prvi trenutak zavodljivo privuku jesu njihove živopisne boje i arome, međutim tisućljetna upotreba širom svijeta pokazala je kako iza tog šarma stoji niz zdravstvenih blagodati, a […]

Magnet

Molila bih vas savjet, što da činim sa svojim zdravljem?

Povezani članci

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 5. dio

Dijagnoza bolesti. Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su: Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno […]

Psihijatrija

Iz stanja potpune sreće brzo dođem do stanja bezvrijednosti, tuge i očaja. Kako izbjeći ta loša stanja?

Dermatologija

Stucco keratoze

Nakon ljeta i sezone sunčanja određene kožne promjene mogu biti izražene i uočljivije. Razlog tome je što zdrava i nepromijenjena koža tamni pod utjecajem ultraljubičastih zraka dok promijenjena koža može postati svjetlija ili tamnija. Promjene na nogama u obliku malenih svijetlih točkica na potkoljenicama ponekad se viđaju u odraslih osoba na potkoljenicama i nazivaju se […]

Kardiologija

Aterosklerotska bolest arterija gornjih udova

Aterosklerotska bolest gornjih udova, odnosnu ruku, većinom zahvaća granu aortnog luka, odnosno brahiocefalično deblo, potključne i pazušne arterije. Udaljenije arterije ruku većinom su zahvaćene drugim bolestima. Kod aterosklerotske bolesti samo jedne potključne arterije bolesnik ne mora imati simptome, ali prilikom mjerenja arterijskog tlaka na obje ruke bilježi se razlika sistoličkih tlakova veća za 10-15mmHg. U […]

Nutricionizam

Svi aduti maslina

Masline su izuzetno zdrava namirnica s brojnim koristima za zdravlje. Bogate su antioksidansima, zdravim mastima i drugim hranjivim tvarima koje mogu pridonijeti održavanju dobrobiti organizma. U svom sastavu sadrže 11 do 15% masti od čega više od 70% čini jednostruko nezasićena oleinska masna kiselina. Ova masna kiselina ima blagotvorno djelovanje na zdravlje jer smanjuje upalu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Hemofilna artropatija – dijagnostika bolesti

Kompjutorizirana tomografija (CT) Kompjuterizirana tomografija vrlo je osjetljiva u otkrivanju promjena na kostima, ali ne može dati detaljne podatke o zahvaćenosti mekih tkiva, a zahtijeva veliku količinu zračenja bolesnika i zbog toga se ne koristi često u dijagnostici ove bolesti. Magnetska rezonancija (MR) Magnetska rezonancija omogućuje ranu procjenu zahvaćenosti mekih tkiva, koštanih cista i oštećenja […]

Psihijatrija

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

Psihijatrija

Patim od depresije, usamljena sam, ne izlazim u krevetu i bezvoljna sam. Što mi savjetujete da mi bude bolje?