Slušanje je 1372 puta važnije od brbljanja. Otprilike…

Ozbiljna bolest utječe na naš čitav socijalni krug i svi možemo biti dio rješenja. U prethodnim sam tekstovima napomenuo da je izvrsno što okolina oboljele osobe skoro uvijek ima najbolje moguće namjere. Te najbolje namjere mogu vam pomoći u održavanju volje na visokoj razini, dat će vam energije i nadu kad dođu teški dani, ali može pružiti i još nešto – dat će vam i veće šanse za samokritičnost ako trebate poboljšati odnos prema oboljeloj osobi. A to je često nužno. Jer dobre namjere ponekad nisu dovoljne. Važnije je otkriti kako te dobre namjere provesti u djelo, a da biste to mogli potrebno je slušati. I slušati. I slušati. Ono je 1372 puta važnije od govorenja. Otprilike..

Jedna od najčešćih grešaka dobronamjerne okoline jest da zapravo ne slušaju oboljelu osobu. Oni njima govore što bi trebali raditi, kako bi se trebali ponašati, što bi trebali reći doktoru ili nekome iz okoline, umjesto da više osluškuju što trenutačno treba oboljeloj osobi.

Takva dinamika nije rezervirana samo za zdravstvene krize. Često je susrećemo u raznim životnim situacijama. Jučer sam svjedočio 15-minutnom telefonskom monologu osobe koja je oduševljeno davala savjete svojoj “prijateljici” koja nije došla do daha. Ova je samo rešetala riječi, uopće ne uzimajući u obzir kako je netko čuje pa je zato valjda toliko puta i ponavljala glavni savjet. Nije bilo moguće u potpunosti ignorirati razgovor jer su sjedili stol do mog u lokalnom kafiću, a u samo 15 minuta ulovio sam pet-šest ponavljanja istog savjeta koji se nije uspio usidriti ni prvi ni šesti put. Niti neće. Jer ne možeš lijevati riječi u osobu koja ti se s razlogom zatvorila.

Dan ranije vidio sam ljutog oca kojeg je šokirala situacija neopreznog prelaska ceste njegovog četverogodišnjaka pa je on šokirao njega slijevajući bijesnu bujicu riječi na malenog koji se ukipio od straha. I zatvorio. Bilo me je strah da ne poleti i ruka pa sam intervenirao. Rekao sam mu da mislim da treba reagirati, ali maleni se sledio i uopće ga više ne čuje pa je bolje promijeniti pristup. Ne tvrdim da uvijek uspijem izvrsno reagirati u svim životnim situacijama, ali ovo je očito bilo kontraproduktivno. Svakako je razumno i razumljivo izraziti zabrinutost, ali izderavanje na dijete koje se sledilo od straha i panike sigurno nema smisla. Nema smisla ni objašnjavati pet puta da je to loše kad se dijete sledilo. Više ga nemate ne samo kao sugovornika, nego i kao slušača. Zato ima smisla zaustaviti tu radnju, pokazati zabrinutost, djetetu pružiti osjećaj sigurnost jer se i ono uplašilo i onda kasnije u miru bolje utvrditi pravila. Naravno da cilj nije da nam djeca lete po cesti, ali ovako dijete neće biti opreznije na cesti, nego će razviti strah od tate. Pa će ga slabije čuti i sljedeći put u vezi bilo koje teme… Procijenio sam da tata nema loše namjere i da se samo uspaničario i izbezumio te da ima šanse da me čuje pa sam zato dao savjet i intervenirao.

Mi smo prečesto koncentrirani na ono što govorimo, a ne na to kako to druga osoba čuje!

Kao da govorimo nekoj apstraktnoj osobi, a ne čovjeku ispred nas. A cilj komunikacije je razumijevanje i sporazumijevanje, a ne to da smo mi zadovoljni kako smo i što smo nekome rekli. Cilj je povećati šanse da nas netko nasuprot nas doista i čuje. I zato treba biti umjetnik u izražavanju. Opet, ne tvrdim da sam svaki put besprijekoran u procjeni, naravno da nisam. Ali barem se pitam tko je s druge strane, kako ta osoba sluša, treba li prvo razviti povjerenje u mene da bi me mogla čuti, kako ta osoba razvija osjećaj povjerenja, koje su specifičnosti određenog trenutka, koji jezik je najprikladniji… Bezbroj je pitanja koja uzimam u obzir i zna se dogoditi da sve ispravno procijenim i točno pogodim ton, riječi, način obraćanja… A naravno da se zna dogoditi i kriva procjena, ali traženjem odgovora na navedena pitanja barem smanjim mogućnost krive procjene pa relativno često uspijem prenijeti ono što želim.

Dakle, manje je važno kako vama zvuči ono što govorite. Važnije je kako to čuje osoba nasuprot vas. Bilo da se radi o sitaciji u kafiću ili onoj s upaničerenim ocem ili nekog odgojnoj krizi ipak pak zdravstvenoj krizi, pravila su ista – razmislite kako nešto čuje osoba kojoj se obraćate. Barem si postavite pitanje o tome kako ona doživljava svijet, procesuira informacije, doživljava vas… To će vam pomoći u prilagodbi svojih riječi i pristupa. To je generalni savjet za zdrastvene krize, ali i doista za sva druga životna područja.

Dakle, prije nego što i pomislite na davanje ikakvih savjeta ili bilo kakvo komuniciranje upitajte se sljedeće:

  1. Kakva je netko osoba?
  2. Kako procesuira informacije?
  3. U kakvom je trenutačno stanju?

Jer nismo svi isti, ne dajemo svi težinu istim stvarima ili načinima argumentacije. Za nekoga će biti važno pronaći kvalitetan primjer, a za nekog su ključna znanstvena istraživanja. Za nekog je prvo važno da osjeti da je vama stalo do njih, a za druge ljude to nije presudno. Neki su ljudi u vrlo ranjivom stanju pa trebate biti ekstra oprezni, a neki su žilaviji po prirodi ili su najžešće oluje već prošle pa ne morate vagati svaku riječ…

Ali sva je tri područja korisno uzeti u obzir kako biste povećali šansu da vas druga strana istinski čuje.

A da biste lakše odgovorili na sva tri pitanja trebate slušati, i slušati, i slušati. I onda još malo slušati…

Mi se obično žurimo formirati mišljenje prije nego što imamo dovoljno podataka. A i žurimo se izreći mišljenje prije nego što smo ga ozbiljno domislili. Kao da je najvažnije čuti svoj glas, a ne glas razuma.

A najvažnije je slušati i čuti. Ponekad ćete nekome pomoći i samom svojom prisutnošću. Ponekad je dovoljno samo slušati i ne osuđivati. Ponekad je dovoljno samo suosjećati. A ponekad je važno i pružiti savjet. A sve kreće sa slušanjem.

Jer što je kriza dublja to je važnije znati da se spremate za maraton, a ne sprint. Borba s ozbiljnom dijagnozom je upravo to. Životni maraton. I nije važno da što prije nešto izgovorite jer utrka neće tako brzo završiti. Važno je da se što bolje pripremite za utrku. Za što bolje upoznate sve što netko prolazi i da budete što više od pomoći. Ne morate biti Supermen, nitko razuman to od vas ne očekuje. Ali možete slušati. Možete biti tu, najprisutnije što možete…

Bruno Šimleša (1979.) autor je 10 knjiga iz područja popularne psihologije i duhovnosti. Po struci je sociolog, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prijašnje knjige u kojima je fokus bio na odnosu prema sebi i ljubavi kao što su Ljubavologija i Škola života jedne su od najprodavanijih knjiga u Hrvatskoj i regiji. Njegovi su naslovi objavljeni i u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i Albaniji, a ukupno je prodano više od 200.000 primjeraka. (P)ostati zdrav je njegova prva knjiga s fokusom na zdravlje.

Tema nije odabrana slučajno jer više od 15 godina pomaže oboljelima od raka da se nose sa svim izazovima pa je dio tih iskustava prenio i u ovoj knjizi, ali se oslonio i na zaključke brojnih znanstvenih istraživanja koja dokazuju utjecaj uma na tijelo.

Udruga Sve za nju 2016. godine dodijelila mu je nagradu VAM zbog pomaganja onkološkim pacijentima i senzibiliziranja javnosti za probleme svih koji se bore s rakom. Kao malo dijete liječio se od trombocitopenije na Odjelu dječje hematologije i onkologije. Iz tog vremena pamti poseban odnos s doktorom Tiefenbachom čiji je pristup bio presudan faktor za kreiranje Bruninog odnosa prema zdravlju.

Dvije godine vodio je emisiju Svaki dan, dobar dan na Hrvatskoj televiziji i redovito surađuje s brojnim medijima u Hrvatskoj i regiji. U braku je 14 godina i ponosni je tata predivne dvanaestogodišnjakinje čijoj generaciji želi da se mudrije brine za svoje zdravlje što je glavni cilj ove knjige.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Multivitaminski dodaci za kožu tijekom zime

Zima je godišnje doba kada smo uslijed nižih temperatura i boravaka u zatvorenim prostorijama skloniji prehladama i virozama, a manje smo usredotočeni kako očuvati zdravu kožu. Multivitaminski pripravci se tijekom zime najčešće uzimaju kako bi se podigao imunitet i smanjila sklonost virozama, a koža u toj priči ostaje nekako po strani. Je li to uvijek […]

Dobar život

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

CT

Hoću li zbog CT-a imati posljedice na moje zdravlje?

Gluten free

Proso kao zvijezda 2023. godine

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2023. godinu Međunarodnom godinom prosa kako bi se povećala svijest o zdravstvenim prednostima ove drevne žitarice koja je postala popularna zbog svojih iznimnih nutritivnih vrijednosti. Proso podrazumijeva skupinu žitarica koje pripadaju obitelji trava. Postoji oko 600 različita vrsta prosa koje se međusobno razlikuju po boji, obliku i vrsti. U […]

Magnet

Molila bih vas savjet, što da činim sa svojim zdravljem?

Belupo

Izmjerite svoje zdravlje uz Belupo

Pozivamo Vas na Belupovo tradicionalno mjerenje zdravlja ČUVAJMO ZDRAVLJE ZAJEDNO, koje će se održati u subotu, 6. svibnja, od 9 do 12 sati u Koprivnici na glavnom koprivničkom trgu.

Povezani članci

Dermatologija

Možete li mi objasniti PDH nalaz kože?

Dermatologija

Vitiligo

Promjena u boji kože može biti u obliku pojačane pigmentacije ili gubitka pigmenta. Koža ima određenu boju za koju su zaslužne stanice melanociti, a kada boja nije ujednačena ili ako se ona na pojedinim dijelovima tijela gubi tada se govori o poremećajima pigmentacije. Melanociti su stanice koja se nalaze u bazalnom sloju epidermisa i proizvode […]

Dermatologija

Ubodi insekata: prevencija, tretman i ublažavanje svrbeža

Tijekom ljeta ubodi insekata su česta pojava i mogu na koži ostaviti različite vidljive znakove i posljedice. Ubodi koji nastaju mogu biti u obliku malenih crvenih točkica na koži ili laganog uzdignuća i crvenila kože do jakih sistemskih alergijskih reakcija koje mogu biti i smrtonosnog ishoda. Time se i reakcija na ubode dijeli na lokalnu […]

Dermatologija

Zaštita kože tijekom ljeta: savjeti za pametno sunčanje

Ljetni mjeseci su nam pred vratima, vrijeme kada više boravimo na otvorenom. Odjeća postaje sve oskudnija pa je koža jače izložena sunčevim zrakama što na njoj može napraviti određene promjene. Boravak na otvorenom je pozitivan za zdravlje, no pretjerano izlaganje sunčevim zrakama koje vodi u opekline ili u oštećenje kože nije nikako prihvatljivo. Normalno je […]

Ljekarništvo

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Dermatologija

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dermatologija

Važnost primjene retinoida u liječenju akne

Jedna od najčešćih kožnih bolesti su akne i vrlo čest razlog dolaska dermatologu na pregled. Prve promjene u obliku akne mogu nastati u pubertetu, ali i u odrasloj dobi. Sama pojava na koži može biti blaga poput jedva vidljivih promjena, ali i izrazito teška što uvijek zahtijeva liječenje. Akne nastaju na dijelovima kože koja je […]

Dermatologija

Kako si pomoći kod akni na leđima i na prsima?