Zašto je holistički pristup savršeno utočište čovjeka 21. stoljeća – drugi dio

Isječak iz knjige, uz pravo prenošenja na zdravobudi portalu: (P)OSTATI ZDRAV

Izvjesno je da će taj razmaženi suvremeni pojedinac kojem je cijeli svijet na dlanu, doslovno i metaforički, i koji zahvaljujući društvenim mrežama ima izrazito razvijen osjećaj vlastite važnosti itekako željeti da ga se ne svede na dijagnozu i da ne bude puki pasivni promatrač vlastitog procesa izlječenja. On je naviknut imati miš u ruci, naviknut je da scrolla životom, naviknut je da njegov klik nešto znači, naviknut je da njegov glas nešto znati. Naviknutiji je na izražavanje svog mišljenja nego na puko slušanje i pokorno slijeđenje ičijih pravila, liječnikovih ili bilo čijih drugih. To je možda odgovaralo tipičnom pojedincu u 19. stoljeću, ali tipični pojedinac 21. stoljeća ima drugačiji mentalni sklop. Holistički pristup liječenju njegova je logična oaza, produžetak identiteta inherentnog ovom vremenu. Upravo je zato personaliziranost holističkog pristupa njegovo logično utočište. A činjenica da takav pristup ujedno daje i bolje izglede za izlječenje itekako je dobrodošla!

Holistički pristup ima još jednog neočekivanog saveznika u 21. stoljeću, a riječ je o prilično dominantnom odgojnom stilu — djecocentrizmu. Nikako se ne slažem s takvim shvaćanjem roditeljske uloge, ali ne smijemo zaboraviti da danas vlada prava epidemija prepopustljivog odgoja pa roditelji ne postavljaju nikakve granice svojoj djeci. Njihovi predragocjeni potomci odrastaju u djecocentričnom svemiru u kojem im je sve podređeno.

Naravno, ne tvrdim da se ne bismo trebali baviti djecom, ali problematično je kada je sve podređeno njima, kada im ne postavljamo nikakve granice i kad ne odrastaju ni uz kakve sankcije. Problem je ako se sve vrti oko njih jer ih tako ne pripremamo za ostatak života, a naviknut će se na takav tretman pa će inzistirati na njemu i u svim drugim životnim područjima. Postotak roditelja koji su tako shvatili svoju ulogu sve je veći i veći, no uvjeren sam da tako ne pomažemo djeci. Naime, ta će djeca zahtijevati da se svijet i dalje vrti oko njih. Ona će, potpomognuta osjećajem važnosti koju dobivaju s društvenih mreža, biti uvjerena da trebaju određivati i kako će se liječiti. I dok sam bolno svjestan opasnosti da te mnoga od njih otići predaleko u tome, odbacujući vjeru u bilo kakav autoritet i umišljajući si da jednim klikom mogu postati veći medicinski stručnjaci od nekoga tko se educirao 25 godina, i dalje ostaje činjenica da je holistički pristup prilagođeniji njihovim potrebama i navikama jet su naviknuti na to da se sve vrti oko njih. Uvjeren sam da im takva razmaženost pa i egocentričnost otežati aktivaciju njihove unutarnje tvornice lijekova, ali će definitivno osnažiti uvjerenje da se proces iscjeljenja treba prilagoditi njima, a ne oni njemu.

Naveo sam nekoliko aspekata koji objašnjavaju zašto je holistički pristup logično utočište modernog pojedinca i to je dobra vijest za sve nas jer nam povećava šanse za izlječenjem. A naglasio sam i elemente koji će nam, premda će nas gurnuti prema holističkom pristupu liječenju, otežati samo liječenje. Egocentričnost i očekivanje da nam se sve servira sigurno ne pomažu. No, nažalost, postoji još jedan aspekt suvremenog života koji može drastično smanjiti uspjeh u liječenju.

Problem je što smo navikli ne razmišljati. Kako smo bombardirani sa sve vise informacija, od stalnih se napada branimo površnošću.

Ne čitamo članke, već samo naslove.

Ne čitamo ljude, već pogledamo njihova zadnja dva posta.

Prebrzo donosimo zaključke o svima i svemu.

Nemamo vremena za duge razgovore.

Ne idemo u dubinu jer smo izgubili kompas i ne idemo u širinu jer nemamo vremena.

Obrazovaniji smo nego ikada i informiraniji nego ikada, ali istovremeno i površniji, a to je ubitačna kombinacija.

Volimo kada nam netko sumira svoju knjigu od 300 stranica u pet rečenica. A još bolje u tri.

Želimo skratiti pitch za izvrsnu ideju na maksimalno tri minute ili tak samo jednu.

Djeca ne čitaju lektire, nego samo skinu sastavak koji broji dvije stranice.

Uvijek želimo uštedjeti što je više moguće vremena, ali za što ga onda koristimo? Za istinsko uživanje ili za klikanje da drugi vide kako mi uživamo? Za dublje upoznavanje sebe ili za neinspirativno dokoličarenje? Jesmo li spremni iskoristiti dane ili ih želimo Bogu krasti?

Naravno da se to ne odnosi na sve pojedince, ali kao društvo sigurno postajemo sve površniji. I tu na scenu upada umjetna inteligencija koja se može koristiti na bezbroj plemenitih načina, ali što se tiče algoritama na društvenim mrežama koje dirigiraju našim svijetom, moramo konstatirati da one povećavaju intelektualnu lijenost i inertnost.

U svijetu koji je sve kompliciraniji, algoritmi društvenih mreža pokušavaju sve pojednostavniti. Sveprisutna umjetna inteligencija nudi nam rješenja skrojena baš za nas. Društvene mreže kroje naš budući svijet prema onome što je bio nas prošli svijet. Naime, naš svaki klik ostavlja trag u virtualnoj džungli koja nam onda ubuduće servira ono što očekujemo. Umjetna inteligencija poznaje i predviđa naše potrebe ponekad bolje od nas samih.

Neželjena je nuspojava u tome da se odvikavamo razmišljati. Kritički ili bilo kako. Toliko smo bombardirani svim mogućim informacijama da nam i odgovara to što netko razmišlja umjesto nas.

Od kompleksnog i intenzivnog vanjskog svijeta i nenaslućenog unutarnjeg svijeta, branimo se rutinizacijom i koračanjem po već utabanim virtualnim i intelektualnim stazama.

I to nam sigurno ne ide u prilog. Jer ako ćemo uzeti u obzir mogućnost da smo svojim stilom života, načinom razmišljanja i ponašanja možda nekako oslabili sebe i olakšali bolesti da se nastani u nama, onda je dio rješenja sigurno u promjeni stila života. Onda ne smijemo kročiti utabanim stazama jer su nas one odvele u bolest. Onda se ne smijemo ponašati kao i prije jer to očigledno nije funkcioniralo. Ta uljuljkanost u tom našem poznatom teritoriju, poznatim mislima i emocijama, poznatim odnosima, poznatim profilima koje stalno vidimo na svom zidu… ona mora nestati.

Nužno je opet kritički preispitati sve. Nužna je samorefleksija, ali kao stil života, a ne usputna radnja koju obavljamo kada nađemo vremena.

Jer borba za zdravije je ultimativni izlazak iz zone komfora!

Ako prihvatimo činjenicu da ne treba ozdraviti samo naše tijelo nego i duša, onda moramo otkriti kako smo joj otežali. Moramo se vinuti iz poznatog teritorija i korak po korak mijenjati način razmišljanja, osjećanja, razumijevanja i sebe i svijeta. “Sve po starom” neće proći. Jer nas je dovelo do pljesnivog zida i sada moramo otkriti kako preskočiti taj zid i iscijeliti se. A kada uočimo plijesan na zidu, pa nije cilj samo sastrugati taj zid nego i ukloniti uzrok nastanka plijesni. Moramo otkriti izvor vlage, a onda i pametno tretirati svu zahvaćenu površinu. Ako svoje zdravlje gledamo kroz taj primjer, onda je ključno shvatiti da nije dovoljno samo neutralizirati simptome već i otkriti što ih je uzrokovalo i to riješiti.

Dakle, trebamo otkriti je li naš način života doprinio razvoju bolesti. Trebamo otkriti kako ukloniti stres, osjećaj nevoljenja sebe, toksične odnose, osjećaje praznine i frustracije, nepovezanost, ne-sreće…

Morat ćemo se itekako angažirati. U tome će odmoći i površnost i lijenost koje ohrabruje ovo vrijeme. Ako bolest shvatimo kao veliki, glasni poziv u pomoć koji nam šalje naš unutarnji svijet, trebali bismo se odazvati i pomoći samima sebi! Trebali bismo otkriti kako reorganizirati tu svoju tvornicu lijekova, odnosno kako najzdravije usmjeriti svoje misli i emocije. A vi to možete!

This image has an empty alt attribute; its file name is 3_insta_fb-1-819x1024.jpg

Bruno Šimleša (1979.) autor je 10 knjiga iz područja popularne psihologije i duhovnosti. Po struci je sociolog, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prijašnje knjige u kojima je fokus bio na odnosu prema sebi i ljubavi kao što su Ljubavologija i Škola života jedne su od najprodavanijih knjiga u Hrvatskoj i regiji. Njegovi su naslovi objavljeni i u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i Albaniji, a ukupno je prodano više od 200.000 primjeraka. (P)ostati zdrav je njegova prva knjiga s fokusom na zdravlje.

Tema nije odabrana slučajno jer više od 15 godina pomaže oboljelima od raka da se nose sa svim izazovima pa je dio tih iskustava prenio i u ovoj knjizi, ali se oslonio i na zaključke brojnih znanstvenih istraživanja koja dokazuju utjecaj uma na tijelo.

Udruga Sve za nju 2016. godine dodijelila mu je nagradu VAM zbog pomaganja onkološkim pacijentima i senzibiliziranja javnosti za probleme svih koji se bore s rakom. Kao malo dijete liječio se od trombocitopenije na Odjelu dječje hematologije i onkologije. Iz tog vremena pamti poseban odnos s doktorom Tiefenbachom čiji je pristup bio presudan faktor za kreiranje Bruninog odnosa prema zdravlju.

Dvije godine vodio je emisiju Svaki dan, dobar dan na Hrvatskoj televiziji i redovito surađuje s brojnim medijima u Hrvatskoj i regiji. U braku je 14 godina i ponosni je tata predivne dvanaestogodišnjakinje čijoj generaciji želi da se mudrije brine za svoje zdravlje što je glavni cilj ove knjige.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Multivitaminski dodaci za kožu tijekom zime

Zima je godišnje doba kada smo uslijed nižih temperatura i boravaka u zatvorenim prostorijama skloniji prehladama i virozama, a manje smo usredotočeni kako očuvati zdravu kožu. Multivitaminski pripravci se tijekom zime najčešće uzimaju kako bi se podigao imunitet i smanjila sklonost virozama, a koža u toj priči ostaje nekako po strani. Je li to uvijek […]

Dobar život

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

CT

Hoću li zbog CT-a imati posljedice na moje zdravlje?

Gluten free

Proso kao zvijezda 2023. godine

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2023. godinu Međunarodnom godinom prosa kako bi se povećala svijest o zdravstvenim prednostima ove drevne žitarice koja je postala popularna zbog svojih iznimnih nutritivnih vrijednosti. Proso podrazumijeva skupinu žitarica koje pripadaju obitelji trava. Postoji oko 600 različita vrsta prosa koje se međusobno razlikuju po boji, obliku i vrsti. U […]

Magnet

Molila bih vas savjet, što da činim sa svojim zdravljem?

Belupo

Izmjerite svoje zdravlje uz Belupo

Pozivamo Vas na Belupovo tradicionalno mjerenje zdravlja ČUVAJMO ZDRAVLJE ZAJEDNO, koje će se održati u subotu, 6. svibnja, od 9 do 12 sati u Koprivnici na glavnom koprivničkom trgu.

Povezani članci

Pedijatrija

Kako odstraniti krpelja s kože?

Dermatologija

Vitiligo

Promjena u boji kože može biti u obliku pojačane pigmentacije ili gubitka pigmenta. Koža ima određenu boju za koju su zaslužne stanice melanociti, a kada boja nije ujednačena ili ako se ona na pojedinim dijelovima tijela gubi tada se govori o poremećajima pigmentacije. Melanociti su stanice koja se nalaze u bazalnom sloju epidermisa i proizvode […]

Dermatologija

Ubodi insekata: prevencija, tretman i ublažavanje svrbeža

Tijekom ljeta ubodi insekata su česta pojava i mogu na koži ostaviti različite vidljive znakove i posljedice. Ubodi koji nastaju mogu biti u obliku malenih crvenih točkica na koži ili laganog uzdignuća i crvenila kože do jakih sistemskih alergijskih reakcija koje mogu biti i smrtonosnog ishoda. Time se i reakcija na ubode dijeli na lokalnu […]

Dermatologija

Zaštita kože tijekom ljeta: savjeti za pametno sunčanje

Ljetni mjeseci su nam pred vratima, vrijeme kada više boravimo na otvorenom. Odjeća postaje sve oskudnija pa je koža jače izložena sunčevim zrakama što na njoj može napraviti određene promjene. Boravak na otvorenom je pozitivan za zdravlje, no pretjerano izlaganje sunčevim zrakama koje vodi u opekline ili u oštećenje kože nije nikako prihvatljivo. Normalno je […]

Ljekarništvo

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Dermatologija

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dermatologija

Možete li mi objasniti PDH nalaz kože?

Dermatologija

Važnost primjene retinoida u liječenju akne

Jedna od najčešćih kožnih bolesti su akne i vrlo čest razlog dolaska dermatologu na pregled. Prve promjene u obliku akne mogu nastati u pubertetu, ali i u odrasloj dobi. Sama pojava na koži može biti blaga poput jedva vidljivih promjena, ali i izrazito teška što uvijek zahtijeva liječenje. Akne nastaju na dijelovima kože koja je […]