Nesanica

Nesanica je poremećaj spavanja, točnije poremećaj cirkadijalnog ritma budnost-spavanje, koji se očituje smetnjama usnivanja i/ili prosnivanja, nemogućnošću ponovnog usnivanja nakon buđenja noću…

Spavanje je periodični i privremeni prekid budnosti u kome je motorna inaktivacija skoro potpuna, svijest o vanjskoj okolini maksimalno reducirana. Spavanje se odvija kroz cikluse izmjene sporovanog spavanja i faze paradoksalnog spavanja (REM) obično praćenog sanjanjem. Ritmička izmjena spavanja i budnosti je endogeno ustrojen cirkadijalan ritam koji se samo donekle može modificirati fizičko-kemijskim i socijalno-psihološkim utjecajima vanjske sredine. Postoji više teorija zašto spavamo, jedna od njih opisuje restitutivnu ulogu spavanja, jedna navodi spavanje kao adaptivno ponašanje.

Nesanica (lat. insomnia) je poremećaj spavanja, točnije poremećaj cirkadijalnog ritma budnost-spavanje, koji se očituje smetnjama usnivanja i/ili prosnivanja, nemogućnošću ponovnog usnivanja nakon buđenja noću, te ranim buđenjem, što sve, posljedično, dovodi do osjećaja umora, iscrpljenosti, nervoze, razdražljivosti, smetnji koncentracije i produktivnosti u školi i na poslu, oscilacija u raspoloženju tijekom dana. Prema podacima iz literature, 30% stanovništva žali se na neki od oblika smetnji spavanja, a 10% zbog toga ima poteškoća u dnevnom funkcioniranju. Kod psihijatrijskih poremećaja, problemi spavanja javljaju se u preko 30% bolesnika. Koliko je sna nekome potrebno ovisi o dobi i individualnim razlikama, nekome je deset sati sna malo, a netko je zadovoljan sa odspavanih 4-5 sati. Epidemiološke studije navode kako se nesanica češće javlja kod starijih osoba, kod žena i kod osoba koje imaju depresiju.

Prema tipu nesanice možemo dijeliti na:

Primarne – kada problemi spavanja postoje a da nisu vezani uz neki drugi zdravstveni problem ili stanje

Sekundarne – kada su problemi spavanja vezani uz neku bolest (npr. astma, depresija, artritis, karcinom, refluks, hipertireoidizam, Parkinsonova bolest, Sindrom nemirnih nogu), bol, lijekove koje uzima ili konzumaciju alkohla. Nesanica, nekad, zna biti prvi simptom sa kojim se bolesnik javi liječniku, a u podlozi je neka druga bolest

Parasomnije – fenomeni ili aktivnosti koji su uobičajeni u periodu budnosti, ali neuobičajene u spavanju (mjesečarenje, govor u snu, škrgutanje zubima)

Prema dužini trajanja smetnji mogu biti akutne (jedna noć do nekoliko tjedana) ili kronične (tri noći u tjednu kroz mjesec dana ili više). Smatra se da oko 15% stanovništva pati od kronične nesanice.

Uzroci akutnih nesanica mogu biti:

  • značajni životni stresni događaj (gubitak važne osobe, gubitak ili promjena posla, rastava, selidba)
  • bolest
  • emocionalna ili fizička neugoda
  • faktori okoline kao npr. buka, svjetlo, hladnoća, vrućina
  • neki lijekovi (za prehladu, alergije, depresiju, visoki tlak, astmu)
  • promjena normalnog rasporeda spavanja (transkontinentalni letovi -jet lag, noćne smjene)

Uzroci kroničnih nesanica mogu biti različiti:

  • promjene u okolini
  • nezdrave navike vezane uz spavanje (izlasci, sjedenje za kompjutorom)
  • smjenski rad
  • kronična bol
  • određena zdravstvena stanja i bolesti, bilo fizičke bilo psihičke
  • nesanica je česta uz psihijatrijske poremećaje: depresiju, anksiozne poremećaje uključujući PTSP, shizofreniju, maničnu epizodu u BAP-u.

Neke životne navike mogu negativno utjecati na kvalitetu spavanja:

  • rad kod kuće, navečer, prije spavanja
  • spavanje tijekom dana (nakon ručka, npr.)
  • smjenski rad
  • liječenje

Akutna, prolazna nesanica uglavnom ne zahtijeva liječenje, jer prođe za nekoliko dana ili kada se ukloni uzrok.
Liječi se osnovni poremećaj, s obzirom na to da je nesanica često samo simptom.
Poremećaj spavanja liječi se danju rekonstrukcijom budnosti, psihološkim i biološkim intervencijama.
Medikamentozno liječenje mora biti usmjereno primarnom tjelesnom ili psihičkom poremećaju, a njihovim rješavanjem indirektno se postiže harmonizacija ciklusa budnost-spavanje
Ukoliko se liječnik odluči na upotrebu hipnotika, potrebno je koristiti racionalno (najmanja efektivna doza u najkraćem mogućem periodu), intermitentno, uz odgovarajući terapijski plan.
 

Opće terapijske mjere odnose se na savjete i postupke iz domene tkzv. higijene spavanja:

  • odlazak na spavanje približno u isto vrijeme, jednako tako i buđenje
  • prostorija gdje se spava neka je prozračna, ugodne temperature, mračna, tiha, ugodnog ležaja
  • jutrom ustajanje odmah po buđenju, tuširanje, jutarnja tjelovježba
  • izbjegavanje „drijemanja“ tijekom dana, naročito poslijepodne
  • večernja šetnja, umirujuće aktivnosti, npr. čitanje
  • koristiti tehnike relaksacije, vježbe disanja i opuštanja
  • izbjegavanje kofeinskih pripravaka i obilnih „teških“ večernjih obroka
  • izbjegavanje alkohola
  • izbjegavanje večernjih uzbuđenja npr. korištenje kompjutora, igrica, mobitela, dopisivanja na društvenim mrežama
  • slušanje uspavljujuće muzike može pomoći.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dermatolog

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Napad panike

Kako pomoći kćeri koja ima napade panike?

Apneja

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Apneja u snu

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Anksiozni poremećaj

Imam strah i loše se osjećam kada je velik broj ljudi oko mene. Koji je naziv tog poremećaja i kako se toga riješiti?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]