Podjele epilepsije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Epilepsija je neurološko stanje paroksizmalnih poremećaja funkcija sive tvari mozga odnosno njegovih neuronalnih grupacija. Prema definiciji, epilepsija je povremeni poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog.

Epilepsija je neurološko stanje paroksizmalnih poremećaja funkcija sive tvari mozga odnosno njegovih neuronalnih grupacija. Prema definiciji, epilepsija je povremeni poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, u pravilu praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu. Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti, javlja se u 1% populacije. Danas u svijetu od epilepsije boluje oko 50 milijuna ljudi.
Međunarodna klasifikacija epilepsija;

Parcijalni(žarišni) napadaji-bez poremećaja svijesti

Započinju u jednom dijelu mozga, ali se mogu proširiti i na cijeli mozak. Parcijalni napadaji mogu biti:
• jednostavni parcijalni napadaji-tijekom ovog napada osoba ostaje pri svijesti, glava i oči mogu se okrenuti na jednu stranu, a šaka, ruka i jedna strana lica mogu se trzati ili osoba može u nekim od tih dijelova osjetiti trnce. Privremena klonulost ili paraliza jedne strane tijela mogu uslijediti nakon napadaja. Osoba može osjetiti neobične mirise, zvukove i okuse.
• elementarni (motorni, senzorni, vegetativni, psihički)
• kompleksni(automatizmi, izolirani poremećaji stanja svijesti, kombinacija)

Generalizirani napadaji-karakterizirani gubitkom svijesti

Karakterizirani su izbijanjem u širem području mozga, bez lokaliziranog početka, s poremećajem svijesti. Generalizirani napadaji mogu biti:
• absansi (tipični-petit mal, atipični) mali napadaj – najčešće se javlja u dječjoj dobi,a karakteriziraju ga nagli i kratkotrajni poremećaj svijesti bez pada na pod. Bolesnik prekida svoju aktivnost, kratkotrajno je odsutan i zagledan u neki predmet, prestaje disati, govoriti, glava mu klone, predmeti ispadaju iz ruke… Ovakvi se napadaji mogu ponavljati nekoliko puta na dan. Značajno remete koncentraciju.
• miokloni napadaji
• klonički napadaji
• kloničko-tonički napadaji ili grand mal – karakteriziran je padom bolesnika na pod i tipičnim grčenjem mišića. Bolesnik grčevito diše, ugrize se za jezik, mokri bez kontrole i izgubi svijest. Ovo je najdramatičniji oblik epileptičkih napadaja.
• atonički napadaji

Neklaisificirane epilepsije

Epilepsije prema uzrocima mogu biti;
1. idiopatske (primarne, genuine, funkcionalne, nasljedne) – nemoguće je utvrditi jasan primaran uzrok nastanka epilepsije, osim nasljedne predispozicije
2. simptomatske(sekundarne, organske, lezijske, stečene) – uzrok ove vrste je neko kronično organsko oštečenje ili bolest mozga
3. kriptogene – epilepsije za koje se vjeruje da su simptomatske i da imaju organski supstrat u podlozi, ali ga je nemoguće dokazati
Dijagnoza
Za postavljane dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, utvrditi uzrok epileptičkog napadaja,isključiti sve ostale moguće uzroke, odrediti opći i neurološki status bolesnika te učiniti elektroencefalogram (EEG). EEG služi za potvrdu dijagnoze i određivanje oblika epileptičkog napadaja. EEG-om se snimaju normalni i abnormalni električni potencijali kore mozga. Osim EEG-a ponekad je potrebno učiniti CT i MR.

Diferencijalna dijagnoza epilepsija:
 Sinkope različitih etiologija

  • klasični migrenski napadaji (aura),
  • praćena migrena zaostaje neurološki deficit,
  • TIA,
  • tranzitorna globalna amnezija,
  • parasomnije(poremećaji spavanja),
  • neki ekstrapiramidni poremećaji,
  • histeroepilepsija (pseudolepilepsija),
  • afektivni respiratorni spazam,
  • hiperventilacija.

Liječenje epilepsija

Epilepsiju je potrebno liječiti od samog početka tj. od postavljanja dijagnoze. U terapiju su uključeni specijalist neurolog ili neuropedijatar, te mnogi drugi specijalisti. Specijalist neurolog ili neuropedijatar odrediti će adekvatnu terapiju antiepileptičkim lijekovima. Ponekad se u terapiji koristi kombinacija više lijekova, te se nakon određenog vremena terapija mora izmijeniti. U 2/3 bolesnika terapijom se može potpuno kontrolirati napadaje

  • medikamentozno liječenje; peroralni i parenteralni pripravci
  • kiruško liječenje(operacija žarišta i vagalna stimulacija)

Medikamentozno liječenje

  • stariji pripravci:barbiturati, karbamazepin, hidantoinati, valporoična kiselina, fenitoin, etosukcinimid.
  • pripravci nove generacije;lamotrigin, vigabatrin, klozepam, klobaza.

U kliničkoj praksi značajno mjesto u kontroli napadaja imaju antiepileptici novijih generacija u koju spada svakako lamotrigin.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizikalna terapija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Muškarci

O plodnosti i neplodnosti muškarca – općenito

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePitanjem plodnosti (fertilitet), neplodnosti (infertilitet) i smanjenom plodnošću (subfertilitet) u muškaraca bave se urolozi koji su subspecijalisti andrologije. O andrologiji je već bilo ranije riječi na ovim stranicama. Prije stotinjak, pa i dosta manje godina, je pitanje infertiliteta uglavnom bilo tradicionalno adresirano ženama, ali, osobito u posljednjih pedesetak godina smanjena plodnosti ili neplodnost muškarca postaje […]

udarac

Trebam i otići doktoru ako sam udarila u metalnu cijev?

Prehrana

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Probiotici

Uloga probiotika u sindromu iritabilnog crijeva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSindrom iritabilnog crijeva (SIC) je funkcionalni gastrointestinalni poremećaj koji pogađa značajan broj ljudi diljem svijeta, a karakteriziran je kroničnim ili ponavljajućim simptomima poput bolova u trbuhu, nadutosti, proljeva, zatvora ili njihove izmjene. Iako se ne smatra organskom bolešću, SIC značajno narušava kvalitetu života i često zahtijeva višestruke terapijske pristupe. U posljednjem desetljeću sve se više […]

Nalaz

Možete li mi pojasniti nalaz?

Iz iste kategorije

Neurologija

Ožete li mi pojasniti EEG nalaz

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Bol u glavi – molim savjet