Tijekom ljeta ponekad su učestalije alergijske reakcije na koži na koje se ne pomišlja tijekom cijele godine, već su učestalije tijekom ljeta kao što su alergije na gusjenice.

Tijekom ljeta ponekad  su  učestalije alergijske reakcije na koži na koje se  ne pomišlja  tijekom  cijele godine, već  su učestalije tijekom ljeta kao što su alergije na gusjenice. Posebna vrsta gusjenica uzrokuje alergije na koži ako se boravi u borovim šumama.  Ove alergije   potiče    Borov  prelac ili borov povorkaš (Thaumetopoea pitoyocampa) koji  pripada  u  grupu  malenih i neuglednih  leptira  koji se nazivaju Četni prelci, prelci povorkaši ili procesionarci (Thaumetopoeidae) . Nazvani su po karakterističnom ponašanju gusjenica koje se pri kretanju svrstavaju u redove i tako čine niz dugačak i po nekoliko metara. Ova  vrsta leptira gradi gnijezda na stablima iz kojih se kasnije izlegu gusjenice koje silaze na tlo i formiraju kolone. Gusjenice su sive i po cijelom tijelu imaju duge, otrovne i lomljive dlačice. Gusjenica je na hrptu crna, blijedozelenog trbuha i crne glave, pokrivena šupljim iglicama, u korijenu kojih se nalaze otrovne žlijezde. Žlijezde luče alkaloid thaumetopoein, koji može izazvati alergijsku reakciju ukoliko dođe u kontakt sa kožom čovjeka.

 Kad se na proljeće gusjenice izlegu zajedniči ispredu među granama drveća veliki zapredak. Danju se u njemu zaklanjaju a noću odlaze brstiti lišće u dugačkoj koloni. U zoru se vraćaju u svoje sklonište. Dlakave gusjenice koje se kreću u kolonama dugim i po nekoliko desetaka metara su samo razvojni oblik ovog inače dosta neuglednog leptira. Leptir radi gnijezda na borovima, iz kojih se legu gusjenice koje se onda spuštaju na tlo i formiraju kolone prije nego što će se zakukuljiti. To je obično u periodu od veljače do travnja. Prirodni neprijatelj ovog leptira su kukavice. Gusjenice mogu ostati u gnijezdu i po nekoliko godina jer čekaju povoljne klimatske prilike, pa kada krenu silaziti sa borova, obično je to masovna pojava.  Gusjenice potraže rahlu zemlju u koju se zakopaju i pretvore u leptira koji će ponovno naseliti borove… Gusjenice borovog prelca, spomenimo, hrane se borovim iglicama zbog čega dolazi do uništenja samog stabla kojemu je, da bi se obnovilo, potrebno i po nekoliko mjeseci pri čemu gubi snagu, rast i debljinu Gusjenice imaju razvijenu obranu od predatora. To su njihove dlačice koje u dodiru sa kožom izazivaju jaku lokalnu iritaciju za koju se pretpstavlja da nije vezana na imunološke mehanizme već da se radi o otrovnoj supstanci koju sadrže. U šumi u kojoj ima gusjenica zrak je pun dlačica od kojih se upali koža i sluznica usta, nosa i očiju ljudima i životinjama.

Doticaj s njima može izazvati neugodne reakcije kod ljudi, ali i kod životinja, posebno pasa koje vlasnici vode u šetnju šumom.  Alergijska reakcija ljudskog tijela kada dođe u dodir s gusjenicama najčešće se manifestira u obliku crvenila, osipa i svrbeža, u težim slučajevima može doći i do otoka glasnica i resice u usnoj šupljini.Na koži  se najčešće javlja žarko crvenilo i svrbež kože na kojem se pojavljuju  sitni mjehurići. Kod takovih promjena je vrlo važno kožu orati i namazati protutupalnom kremom , a ako se javi  oticanje kože, jaki svrbež kože cijelog tijela, promuklost  i oteženo disanje svakako je potrebno   što prije se javiti liječniku.