Godina obilježena pandemijom, vremenom koje smo uglavnom provodili u svom domu, u rijetkim druženjima i u uvjetima propisanim epidemiološkim mjerama naučila nas je da više nego ikad ranije cijenimo – slobodu. Što može pružiti veći osjećaj slobode od boravka u prirodi? Ljeto je na vidiku, meteorolozi najavljuju da će biti dugo i toplo, dani su dulji, godišnji odmor pažljivo isplaniran i još samo čekamo da željeni datum prekrižimo na kalendaru i odmor može početi. Dotad, vikendi u prirodi su više nego dobar izbor.

Bilo da je riječ o odlasku na more, boravku uz rijeke ili jezero, planinarenju, „hikingu“ ili samo gradskom parku u našem susjedstvu – priroda nas uvijek opušta i relaksira donoseći nam brojne pozitivne učinke na zdravlje.

No, za odlazak u prirodu važno se i pripremiti, od odabira adekvatne obuće i odjeće, šešira i naočala, nanošenja sredstava za zaštitu kože od sunca i repelenata pa do provjere vremenske prognoze i potencijalnih alergena. Čak i kad smo tako zaštićeni da se čini da ni sunce ni insekti nemaju nikakve šanse, ponekad se uživajući na suncu toliko zanesemo da zaboravimo na vrijeme i tek nas po povratku kući crvena i opečena koža upozori da smo i ovaj put pretjerali.

Zato je dobro znati da se crvenilo na koži razvije tek nakon 3-5 sati od boravka na suncu, s vrhuncem oko 12-24 sata. No, izgorjeti se može već nakon 10 minuta, a koža djece i teenagera posebno je osjetljiva. Važno je držati se svih stručnih preporuka i ograničiti boravak na suncu uz preporučene mjere zaštite. S druge strane, događa se osobito uz rijeke i jezera, u mirna, topla i vlažna predvečerja da nas neki uporni komarac „lovac“ uoči kao savršenu metu za svoju gozbu, ciljajući nepokrivene dijelove kože kao idealno mjesto za ugriz. Ovome treba dodati i jednu ispravku, iako uglavnom kažemo ili pišemo komarac, poznato je da nas grizu samo komarci ženke.

Primijetili ste zasigurno, osobito u društvu, da neke osobe komarci gotovo nikada ne grizu. Naime, čini se da komarci „više vole“ osobe koje se više znoje. Dodatno, privlači ih i CO2 koji izdišemo, a također ih privlače osobe koje su konzumirale neko alkoholno piće, npr. pivo, što se može dovesti u vezu s mirisom kože, ali i višom tjelesnom temperaturom nakon konzumacija alkohola. Neka su istraživanja pokazala da je miris kože pojedinih ljudi privlačniji komarcima što može biti povezano i s genetikom, krvnom grupom, prehranom, trudnoćom, ali i nizom drugih razloga.

Nakon ugriza, slina ženke komarca koja sadrži antikoagulans, potiče alergijski odgovor žrtve tj. nas i to je razlog zbog kojeg naša koža reagira crvenilom, otokom i svrbežom.  

Osim insekata i buba, na otvorenom smo često u kontaktu i s drugim potencijalnim alergenima. Ležeran piknik na travi ili igra s djetetom na livadi, šetnja s kućnim ljubimcem, može dovesti do nastanka kožne alergije, a sve zbog naizgled bezazlenog dodira s različitim biljkama i travama. Kožnu reakciju koja se uglavnom javlja na nepokrivenom i izloženom dijelu kože prepoznaje se kao osip ili koprivnjaču odnosno urtikariju. Takve kožne reakcije često su praćene svrbežom, a promjene na koži nazivamo koprivnjača upravo zbog sličnosti s promjenama na koži koje nastaju nakon kontakta s koprivom.

Svrbež je često dominantan simptom nakon uboda i ugriza insekata, ali i kod alergijskih reakcija na koži. Nastaje kao posljedica lučenja kemijske tvari – histamina koja se oslobađa iz stanica kože i pokretač je alergijske reakcije. Alergijska reakcija je obrambena reakcija tijela na prisutnost strane tvari, alergena. Ugriz komarca ili ubod insekta te zaostalo rilce pčele ili ose tijelo prepoznaje kao stranu tvar odnosno alergen.

Za zaštitu od uboda insekata najbolje je koristiti repelente. Ukoliko unatoč tome dođe do ugriza ili uboda treba primijeniti lijekove za lokalnu primjenu koji brzo ublažavaju i smiruju svrbež i nadraženost kože. I kod svrbeža koji se javlja kao posljedica kontakta s biljkama, opeklina od sunca te nakon iritacije kože potrebno je jednako postupiti. Osobito su pogodni lijekovi u obliku gela koji, poput dimetindena, imaju dvostruko djelovanje. Dimetinden ima antihistaminsko djelovanje jer sprječava lučenje histamina koji izaziva svrbež te anestetičko djelovanje koje dovodi do ublažavanja osjeta boli na mjestu nadražaja ili uboda. Kada je reakcija na koži prejaka, mogu se uzeti i antihistaminici u obliku tableta, poput loratadina. Ukoliko reakcija na nadražaj, ubod, ujed ili kontakt s biljkom poprima obilježja sistemske reakcije – potrebno se obavezno javiti liječniku.

BELUPO PROMO

Belodin A derm gel umiruje i ublažava svrbež i nadraženost kože kod uboda insekata, osipa i urtikarije, opeklina od sunca i površinskih opeklina (1.stupnja), djelujući već za nekoliko minuta.

Belodin A derm* ima antihistaminsko djelovanje jer uklanja svrbež, otok i crvenilo kože. Osim toga, Belodin A Derm djeluje i anestetički jer lokalno djeluje protiv boli.

Belodin A Derm je bistar i bezbojan gel koji ne masti kožu niti odjeću te brzo prodire u kožu. Nanosi se laganim utrljavanjem 2 do 4 puta dnevno, a pogodan je za sve dobne skupine te za dojenčad i trudnice.

Uz Belodin A derm svrbež je kao rukom odnesen.

*Belodin A derm gel za lokalnu primjenu sadrži dimetindenmaleat koji ima antihistaminsko i anestetičko djelovanje.

Prije primjene pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika i ljekarnika.