Različiti poremećaji pigmentacije na koži vrlo su uočljivi i stoga su čest razlog odlaska dermatologu.

Intenzitet svih promjena u boji, može biti blag u obliku svijetlije kože što se naziva hipopigmentacija ili potpuni gubitak kao što je u vitiligu. Također, koža može biti i tamno promijenjena što može nastati nakon upalnih procesa na koži, opekotina, utjecaja sunca na kožu i dr. Za sve ove procese bitne su malene stanice koje se nazivaju melanociti, a koje se nalaze u donjem sloju (stratum basale) površinskog sloja kože. Ove stanice nisu okrugle već imaju dendritički izgled poput malenih izdanaka koji sadrže organele takozvane melanosome. Melanociti se ne nalaze samo u koži već ih ima u srednjem sloju oka, u srednjem uhu i ovojnici mozga. Ove malene tvornice pigmenta u svojim melanosomima stvaraju pigment melanin koji se putem dendritičkih nastavaka prenosi u stanice kože koji se nazivaju keratinociti i korjen dlake-folikul.

Postoje dvije vrste melanina kao što su:

• smeđe-crni eumelanin
• žuto-crveni feomelanin

Tamni fototip kože sadrži eumelanin dok svijetliji ima više feomelanina. U samoj sintezi melanina bitan je melanocitni stimulirajući hormon i enzim tirozinaza koji djeluju u složenom kemijskom procesu nastajanja pigmenta. Kada se koža izloži ultraljubičastom zrakama, prirodnog ili umjetnog izvora, potiču se melanociti na stvaranje melanina te koža tamni. Ovo nije slučajan proces jer je nastao kao obrana kože od oštećenja koja mogu nastati izlaganjem UV zrakama. Stoga je svjetlija koža radi manjka pigmenta vrlo osjetljiva na sunčanje i lagano pocrveni dok su tamnije kože otpornije baš radi pojačanog pigmenta melanina. Potpuno je pogrešno mišljenje da naglo sunčanje, koje vodi u opekotine, potiče kroz nekoliko dana nastajanje preplanulog tena koji će dugo trajati jer zapravo nastaju oštećenja u koži, crvenilo, mjehuri i ljuštenje. Ovo nije bezazlena pojava i bilo bi vrlo bitno da nam se to tijekom života ne događa jer svako fotooštećenje se na neki način u koži memorira. Ono može potaknuti preuranjeno starenje te nastajanje bora i hiperpigmentacija koje vrlo često predstavljaju estetski nedostatak na koži pa sve do nastajanje malignih tumora kože kao što je bazaliom, spinaliom i melanom.

Tijekom ljeta bitna je pravilna fotozaštita kako bi koža izdržala utjecaj ultraljubičastih zraka koje na nju djeluju na njezinoj površini ili u dubini. Pametnim i umjerenim izlaganjem suncu koža neće biti oštećena, a u čemu joj može pomoći i priprema kože za sunce.

Osim redovitom njegom kože, kožu možemo pripremiti i hranom koja u ljetnim mjesecima obiluje voćem i povrćem koji sadrže mnoštvo antioksidansa i vitamina.

Antioksidansi se mogu uzimati i u obliku kapsula koje sadrže karotenoide, vitamine i minerale kao što su astaksantin, beta karoten, vitamin E, esktrakt paprati Polypodium leucotomos, vitamin C, likopen, koenzim Q10, cink i selen. Bitno ih je početi uzimati na vrijeme pa svakako barem mjesec dana prije planiranog godišnjeg odmora i tijekom ljeta. Oni svi sinergistički djeluju u očuvanju kože kako bi koža imala ujednačenu boju, bez nastalih oštećenja u svojoj površini ili u dubljim slojevima i kako ne bi dolazilo do oštećenja melanocita nastalih djelovanjem ultraljubičastih zraka.