Tijekom ljeta učestaliji su različiti ugrizi kože, a nekako se najmanje spominju ugrizi pauka.

Ugrizi pauka učestaliji su tijekom ljeta, a događaju se i u kontinentalnom dijelu naše zemlje kao i na  obali i otocima. Pauci nisu agresivne životinje  i ugrizi  su zapravo slučajni i događaju se    tijekom obavljanja poljoprivrednih radova, kampiranja, sjedenja u travi,  kod radova sa sijenom i vinovom lozom, boravkom u napuštenim objektima i dr. Ugriz pauka je obično neprimjetan  ili se osjeti tek lagana bol, Često  se  niti ne zna za  ugriz pauka ili nije prepoznat  jer su osobe tada bile u nekoj radnoj aktivnosti  i  mislile da je  bol posljedica ozljede  kože. Otrovanje ugrizom pauka, odnosno paukovim otrovom, naziva se arahnidizam, araneidizam ili araneizam. Latrodektizam je najvažniji dio araneizma i predstavlja niz simptomima izazvanim djelovanjem otrova pauka Latrodectus tredecimguttatus, nazvanog imenom crna udovica.  Tijelo ovog pauka obraslo je  crnom dlakom, s crvenim mraljama na leđima. Pauk gradi svoju mrežu na tlu, na zaštićenom mjestu, ispod kamena, nadvijenog ruba jarka ili grane. Hrvatskoj je latrodektizam zabilježen u Istri, Hrvatskom primorju, u Dalmaciji i na njenim otocima, a može doći slučajno jer ova vrsta pauka ljude grize rijetko. Otrovni aparat latrodektusa sastoji se od šupljih štipaljki (helicera), otrovnih žlijezdi i njihovih izvodnih kanala. Štipaljkom pauk probije kožu (ugriz ili “ubod”) i iz unutrašnjosti žlijezda ubrizga otrov u tijelo žrtve (čovjek). Neurotropni otrov, sastavljen od toksalbumina i lipoproteina s fosfolipidima, djeluje na autonomni i središnji živčani sustav, centralno i periferno. Od trenutka ugriza do pojave prvih simptoma protekne desetak minuta do jednog sata. Bol počinje  u regionalnim limfnim čvorovima, a potom se širi. Bolesnik osjeća stezanje i pritisak u prsnom košu, koža je oznojena,  uz grčenje mišića. Kasnije bol popušta  uz osjećaj žarenja u tabanima. Trećeg dana bolesnik se obično osjeća mnogo bolje, ali još uvijek ističe bolove u stopalima i žarenje u tabanima, osjeća trnjenje i glavobolju. Nakon nekoliko dana u nekih bolesnika može se uočiti osip po koži tijela. U neliječenih bolest traje u prosjeku sedam dana, a u nekih bolesnika i kraće vrijeme ili znatno duže, sve do tri tjedna. Smrtni ishod je tek rijetkost, ali u nekih bolesnika, osobito u srčanih bolesnika i onih s visokim tlakom, mogu nastupiti komplikacije koje će prouzročiti smrt. U liječenju latrodektizma primjenjuju se simptomatska (mišićni relaksansi, analgetici i kalcij) i specifična (antitoksin) terapija. Uvijek nakon ugriza crne udovce je potrebno obratiti se liječniku.

Druga vrsta pauka  je primorski smeđi riječni pauk,  smeđi  ‘mediteranski’ pauk samotnjak i pauk violina! Sve su to nazivi za jednu te istu vrstu pauka latinskog naziva Loxosceles rufescens koja između ostalih dijelova svijeta živi na Mediteranu.  veličine šest do 20 milimetara. Ugriz smeđeg pauka samotnjaka je bezbolan ali može prouzročiti gnojnu ranu koja se širi ponekad sa vrućicom bolom u zglobovima i grčenje.

Na koži mogu nakon ugriza  pauka vidljive su točkaste ranicele. Nakon ugriza pauka uvijek je potrebno kožu na mjestu ugriza oprati dezinficirati, staviti hladan oblog. U slučaju  crvenila i otoka potrebno je namazati kortikosteroidnu kremu,a u slučaju  infekcije i gnoja potrebno je namazati s antibiotskom kremom. U djece je uvijek potreban pregled i kod pedijatra, a u odraslih osoba u slučaju   ugriza crne udovice, te kod jače  lokalne reakcije kože, u pojavi sistemske reakcije ili utrikarije.